Brexit neće pogoršati šanse zemalja Zapadnog Balkana u namjeri da postanu punopravne članice Europske unije. „Njihove perspektive se ne mijenjaju“, potvrdila je na konferenciji u Parizu njemačka kancelarka Angela Merkel. Sva obećanja dana tim zemljama prije nedavnog referenduma trebaju biti ispunjena i nakon britanskog „ne“.

Za napredak u pregovorima s Europskom unijom „puno važnije je ispunjavanje preduvjeta“, naglasila je šefica njemačke vlade. A tu, kako se moglo čuti na pariškom summitu, postoje velike razlike od zemlje do zemlje. Neke stagniraju, a neke napreduju velikim koracima. Srbija može konačno otvoriti poglavlja 23/24, Hrvatska je potvrdila da odustaje od blokade pregovora s Bruxellesom. „U zajedničkom interesu idemo graditi našu budućnost, svi detalji su riješeni“, kazao je novinarima hrvatski premijer Tihomir Orešković. „Ostavimo konačno ono što je bilo prije 25 godina, vrijeme je da gledamo prema naprijed“, dodao je šef srbijanske vlade Aleksandar Vučić u Elizejskoj palači.

„Kvaliteta pregovora važnija od brzine“

Bez obzira na lijepe riječi iz Pariza, Brexit je vidno ohladio spremnost EU-a da primi nove članice. EU na jednoj strani želi što prije integrirati zapadno-balkanske zemlje. A na drugoj šalje poruke koje ne nude puno razloga za optimizam. Čak i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker kaže kako se u dogledno vrijeme neće primati nove članice. Europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn kaže kako je „kvaliteta pregovora važnija od brzine“.

Konkretna perspektiva članstva u EU za cijelu regiju Zapadnog Balkana i dalje postoji, dodao je Hahn. Ali nitko ne želi spominjati konkretne datume. Napredak u pregovorima ovisi ponajviše o zemljama regije. I njihovoj spremnosti da osiguraju vladavina pravne države, zajamče stvarnu slobodu medija, ojačaju demokratske procese i ljudska prava.

Milijarde eura za razvoj

Na Zapadno-balkanskom sumitu na vrhu u Parizu su se u ponedjeljak šefovi država i vlada Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Albanije, Makedonije i Crne Gore sastali s čelnicima Europske unije i europskom povjerenicom za vanjsku politiku Federicom Mogherini. Na susretu su sudjelovali i premijeri Hrvatske i Slovenije. Osim o europskim integracijama zemalja iz regije, na dnevnom redu je bila i ekonomska suradnja, realizacija infrastrukturnih projekata, te borba protiv terorizma i migracije.

Od 2014.-2020. EU u regiju želi uložiti 12 milijardi eura. Između ostaloga u modernizaciju dotrajalih željezničkih mreža ili izgradnju autoputova. Ulaganja koja bi kandidate za članstvo u Uniju trebala motivirati na malo više strpljenja. Strpljenja koje građani tih država više očito nemaju puno. Masovna nezaposlenost i slabe perspektive su razlozi zbog kojih posebice mladi i bolje obrazovani svoju budućnost traže na Zapadu.

Programi suradnje za mlade

U Parizu su posebno u fokusu bili upravo mladi. Potpisan je sporazum o utemeljenju Regionalnog zapadno-balkanskog ureda za mlade, sa sjedištem u Tirani. Po uzoru na Njemačko-francuski ured, i mladi na Zapadnom Balkanu bi se tako trebali bolje upoznati i pokrenuti zajedničke projekte. Kroz programe razmjene bi se trebalo ukloniti postojeće predrasude i graditi zajedničku budućnost, tako glasi poruka iz Pariza.

„Ured za mlade na Zapadnom Balkanu je mirovni projekt, s ciljem njihovog povezivanja. I to u regiji u kojoj je do prije samo nekoliko godina vladao rat“, napomenula je pred njemačkim novinarima savezna kancelarka Merkel. Sljedeća zapadno-balkanska konferencija održava se iduće godine u Italiji.