Međunarodna zajednica obezbjeđuje dodatnih 7,5 milijardi evra za ublažavanje strašnih posljedica građanskog rata u Siriji. Od toga su pet milijardi donacije, a 2,5 milijardi evra krediti rekao je evropski komesar Janez Lenarčič poslije sinoćnje (27.05) donatorske konferenciji u Briselu koju je organizovala EU i kojom je predsjedavao predstavnik EU za spoljne poslove Žozep Borel.

Njemačka je ponovo obećala veliki dio ukupnog iznosa. Državni ministar u Ministarstvu spoljnih poslova Tobijas Lindner (Zeleni) najavio je 1,053 milijarde evra za podršku ljudima u Siriji i susjednim državama koje su primile sirijske izbjeglice.

EU je obećala 2,12 milijardi evra za 2024. i 2025. godinu. To uključuje 560 miliona evra, koji su ove godine već obećani za raseljene i izbjegle Sirijce u Libanu, Jordanu i Iraku i isto toliko za sljedeću godinu. EU je takođe obećala milijardu evra za sirijske izbjeglice u Turskoj.

SAD su saopštile da su obećale skoro 545 miliona evra humanitarne pomoći za Siriju.

Teška humantirana situacija

Prema podacima UN, u Siriji će ove godine od gladi biti ugroženo 12,9 miliona ljudi. Svako treće školsko dijete ide u školu bez doručka, a osmoro od devetoro djece nije u stanju da zadovolji ni minimalne potrebe u ishrani.

„Situacija u Siriji je gora danas nego prije godinu dana", rekao je Borel. „U stvari, nikada nije bilo gore i humanitarne potrebe nikada nisu bile veće".

Naslaganje oko izbjeglica

„Dobrovoljni povratak je dobrovoljan povratak. Na izbjeglice ne treba vršiti pritisak da se vrate u Siriju", rekao je Borel. Trenutno ne postoji siguran i dobrovoljan povratak izbjeglica u Siriju.

Državni ministar Lindner (Zeleni) je naglasio da iz perspektive Njemačke sirijske izbeglice i dalje ne mogu biti deportovane u Siriju zbog situacije u oblastima koje kontroliše sirijska vlada. „Moramo biti vrlo jasni: bezbjedan i dostojanstven povratak u Siriju moguć je samo na dobrovoljnoj osnovi", rekao je on.

Nedavno je osam zemalja EU pozvalo na ponovnu procjenu situacije u Siriji.

Nesporno je da je sirijskom stanovništvu morala biti odobrena međunarodna zaštita nakon izbijanja rata 2011. i u godinama koje su uslijedile, rečeno je sredinom mjeseca nakon konferencije u kiparskoj prijestonici Nikoziji.

„Međutim, 13 godina kasnije situacija se promijenila, iako je priznato da tamo još nije postignuta puna politička stabilnost", rekli su izaslanici Kipra, Malte, Italije, Austrije, Češke, Danske, Poljske i Grčke.

Kipar je, s obzirom na sve veći broj izbjeglica, posebno insistirao da se određena područja u Siriji klasifikuju kao bezbjedna.

Građanski rat u Sirijije počeo nakon što je Bašar al-Asad nasilno ugušio proteste 2011. U sukobu je poginulo više od 500.000 ljudi, raseljeni su milioni Sirijaca i teško je oštećena infrastruktura i industrija zemlje.

dr(tagesšau)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu