1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Broj izbjeglica se ne smanjuje

Kay-Alexander Scholz25. februar 2016

Direktor Frontexa Fabrice Leggeri predstavio je u Berlinu aktualnu situaciju u kojoj se nalaze izbjeglice na vanjskim granicama EU, prije svega u Grčkoj. Brdo problema je prilično veliko.

Foto: picture-alliance/dpa/Italian Navy

Situacija izražena brojevima izgleda ovako: Od početka godine zabilježeno je 140.000 neregularnih prelazaka granice u Europsku uniju. To je oko jednu trećinu manje nego u decembru, ali 600 posto više nego na početku 2015. godine. Najveći broj slučajeva, naime 82.000, registrirano je na tursko-grčkoj granici. 6000 prelazaka bilo je iz Libije na istok Italije. Ovo su informacije koje je prezentirao Fabrice Leggeri, direktor Europske agenture za operativnu suradnju na vanjskim granicama zemalja članica Europe unije - skraćeno: Frontex.

Udio sirijskih izbjeglica u Turskoj iznosi trenutno oko 40 posto, kaže Legger. Najveći broj dolazi trenutno iz Afganistana, Iraka, Pakistana, Irana i sa afričkog kontinenta.

1000 službenika Frontexa u Grčkoj

Glavni zadatak Frontexa, da osigura vanjske granice EU, trenutno je u središtu debate o izbjeglicama u EU. I kancelarka Angela Merkel se nada da će bolje osiguranje vanjskih granica smanjiti broj izbjeglica. To međutim brojni odbijaju iako su vanjske granice vrlo propusne. Koncem 2015. godine je Frontex - sa 775 službenika - pokrenuo novu misiju u Grčkoj. Članovi ove misije rade na granicama, na brodovima i u avionima ili kao "eksperti za falsificirane dokumente", kaže Leggeri.

Još od 2014. godine Frontex je u okviru jedne druge misije tamo imao 283 službenika. Oni prije svega pomažu pri registraciji izbjeglica. U to spada i 15 brodova za spašavanje na moru u slučaju nužde.

Šef Frontexa Fabrice LeggeriFoto: picture-alliance/dpa/W. Kumm

Problemi, problemi, problemi

Službenici Frontexa odlučuju skupa sa grčkim vlastima da li neko ima izglede da kao izbjeglica može ostati u Europi. Onaj ko nema izglede za dobijanje azila smije u Grčkoj ostati još jedan mjesec i mora zapravo natrag u Tursku.

EU sa Turskom ima tzv. Sporazum o ponovnom prijemu. Ipak njegovo provođenje je teško, kaže direktor Frontexa. "Praktično, migranti ne mogu biti vraćeni u Tursku." On kaže da ni vraćanje u druge zemlje nije jednostavno jer "treće zemlje ponekad nemaju volju za to" - ali vjerojatno ne iz operativnih, već iz političkih razloga, pretpostavlja Leggeri. 3500 povrataka Frontex je obavio prošle godine, kaže on. U konačnici zbog toga brojni ostaju u Grčkoj.

Generalno gledano EU bi vjerojatno trebala od Turske više očekivati, kritizira Leggeri. Prije svega i kada je riječ o borbi protiv krijumčara.

Drugi problem: Registriranje ne funkcionira bez problema. Ipak je situacija od ljetos, kako on kaže, mnogo bolja. Jedan od razloga je i to što je Frontex pomogao Grčkoj da kupi neophodne uređaje kako bi mogla uzimati otiske prstiju. No situacija će vjerojatno postati jednostavnija tek kada budu gotovi tzv. "Hotspots" - centri za registraciju i raspodjelu izbjeglica.

Veći budžet, ali manje osoblja

Frontex je za brojne nove zadatke u "vjerojatno najvećoj misiji u povijesti" u protekloj godini dobio znatno više novca. Budžet je porastao sa 95 na 142 miliona eura. No samo za spašavanje izbjeglica na moru godišnje je potrebno 100 miliona eura. Za 2016. godinu je budžet porastao na četvrtinu milijarde. 2017. bi moglo biti 320 miliona. Centrala agencije je inače u Varšavi gdje trenutno radi 320 službenika.

Više izbjeglica nego domaćih stanovnika

04:29

This browser does not support the video element.

Službenike na licu mjesta, kao i brodove i avione u Sredozemlju Frontex dobija od država članica EU. To znači: Čak i ako Frontex dobija više novca, agencija je unatoč tome upućena na pomoć država članica EU. I u tome je "kvaka". Leggeri kaže da nedostaje novih službenika. Naravno on za to ima razumijevanje jer države članice EU vjerojatno trebaju službenike za svoje potrebe.

Žice ne pomažu

I kako dalje? Ako navala na granice ostane kao u posljednje vrijeme, onda to već ne bi bilo "tako loše", kaže Leggeri. Sve dok krizna žarišta ostanu u Siriji i Libiji, dotle neće biti poboljšanja situacije. 2015. godine je, prema procjenama Frontexa, bilo ukupno 1,8 miliona neregularnih ulazaka u šengenski prostor, ali pri tome je riječ o višestrukim registracijama.

To znači: Frontex ne računa sa smanjenjem broja izbjeglica - moglo bi čak biti još više izbjeglica. Bilo kakve žice ne mogu zaustaviti navalu izbjeglica, već samo vode do otvaranja novih ruta. Nacionalna rješenja ne pomažu, već se umjesto toga moraju uključiti sve države EU, smatra Legger. "Plan B", koji bi bio djelotvoran, direktor Frontexa ne može ni zamisliti.

Preskoči naredno područje Više o ovoj temi