Broj onih koji konzumiraju duhan se povećava. To je rezultat nove reprezentativne dugoročne studije Debra (njemačka anketa o ponašanju pušača).

Krajem 2019. je udio pušača iznosio oko 27 posto, a sada je taj procenat porastao za četiri boda i trenutno iznosi 31 posto. Evaluirani su podaci osoba starijih od 14 godina. Studija polazi od toga da su tu uključeni i pušači koji su se riješili ovisnosti i ponovo se tokom pandemije vratili konzumiranju duhanskih proizvoda. Oni su očigledno, kako se smatra, odlučujući za rast broja konzumenata.

Takve brojke nisu baš bile za očekivati. Jer mnogo prije pandemije - nekoliko godina nakon prelaza u novi milenij - savezne države su uvele zabranu pušenja u ugostiteljskim objektima, restoranima i kafanama, na primjer. Od tada se sve više osoba oslobađalo ovisnosti o duhanu i to sa velikim nerazumevanjem ili odbijanjem.

Pandemija bi mogla biti dobra prilika za pušače da se konačno zauvijek riješe te loše navike. Međutim, izgleda da je ovisnost daleko teža i dalje predstavlja razlog za veliku zabrinutost zdravstvenih radnika i stručnjaka.

Pušenje je također pitanje starosnih grupa

I prije pandemije korone, broj osoba koje su bile spremne da prestanu pušiti bio je manji nego prethodnih godina. Međutim, to se posebno odnosi na odrasle. Trend je drugačiji kod mladih osoba: većina njih i ne počinje pušiti.

Razlog za to mogu biti i intenzivne kampanje za podizanje svijesti o opasnostima od pušenja i obeshrabrivanju potencijalnih pušača. Godišnje oko 125.000 osoba u Njemačkoj umre od posljedica pušenja.

Cigarete u Njemačkoj su, u poređenju sa evropskim prosjekom, relativno jeftine: u Njemačkoj jedan pušač za kutiju cigareta mora izdvojiti oko sedam eura, u Engleskoj je to skoro duplo više, odnosno oko 13 eura. Ali, novac kod svih pušača nije presudan faktor u tome da li neko želi prestati pušiti ili ne.

1. januara 2022. godine stupa na snagu novi zakon sa oznakom "Zakon o modernizaciji poreza na duhan". Njime će biti povećan porez na duhanske proizvode, te bi se bar neki od konzumenata duhanskih proizvoda mogli potaknuti da prestanu pušiti.

Konzumiranje alkohola kod kuće umjesto u kafani

U ukupnoj konzumaciji alkohola od strane Nijemaca skoro da se ništa nije promijenilo od izbijanja pandemije. Ugodno druženje i susreti  uz jednu ili više čaša piva ili vina u kafani iza ugla skoro su postali nemogući u vrijeme lockdowna.

Mnogi su stoga svoju konzumaciju alkohola preselili u sopstvena četiri zida. Većina je tako pila manje nego prije pandemije tokom susreta s prijateljima. Zapravo, to je moralo imati značajan uticaj na opću konzumaciju alkohola.

Ali ona je pak ostala stabilna, rekao je u izjave za Njemačku novinsku agenciju (dpa) Falk Kiefer, direktor Centralnog instituta za mentalno zdravlje u Manheimu, koji se bavi liječenjem ovisnika.

Društvenih okupljanja bilo je manje, ali su neke grupe osoba pile više nego obično, a riječ je naime o osobama koje su i prije pandemije redovno konzumirale alkohol, neovisno gdje i s kim, u društvu ili sami.

Prema jednoj ranijoj studiji Centralnog instituta i Univerzitetske bolnice u Nürnbergu, 37 posto od više od 2.000 odraslih ispitanika je tokom prvog lockdowna navelo veće konzumiranje alkohola nego ranije, a 21 posto njih manje. Slična situacija je i kod konzumiranja duhana. Falk Kiefer smatra da su te brojke pouzdane.

Sve više ljudi se bori sa psihičkim problemima

Situacija tokom pandemije i uvedene mjere su mnogo toga zahtijevale od ljudi i još uvijek to čine. Za mnoge je enormno opterećenje to što se, primjerice, djeca školuju kod kuće ili što odrasli rade od kuće, umjesto da se svakodnevno voze na posao i na taj način izbjegnu moguće stresne situacije u porodici.

Posebno je loše za one koji već žive u skučenim stambenim jedinicama, gdje, primjerice, kuhinja postaje kancelarija ili školska učionica. Kada jedni završavaju domaće zadaće, a drugi članovi porodice se bore dosadom, to također može povećati ovisnosti.

To je možda i dovelo do toga da neke osobe češće posežu za flašom. Kod onih koji pak imaju problema sa poslom ili finansijama također se može desiti da počnu piti sve više i više alkohola. Prema Nirnberškoj studiji, broj takvih se očito povećao. Kod drugih se konzumiranje alkohola smanjilo, vjerovatno zbog nedostatka društvenih prilika.

Alkoholizam mnogi ne doživljavaju kao ovisnost

U Njemačkoj mnogi alkohol ne doživljavaju kao drogu, već kao nešto što je dio društvene interakcije. Ipak, konzumiranje alkohola je često povezano sa ovisnošću, odnosno ozbiljnom bolešću. Uprkos tome, o konzumiranju alkohola se rijetko otvoreno razgovara, bilo sa prijateljima ili sa ljekarima.

Pri tome bi razgovori mogli biti od velike pomoći da se stekne objektivniji uvid u vlastite navike pijenja alkohola, bez obzira na pandemiju.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu