József Nyírö je rođen 1889. u Szeklerlandu na području Transilvanije (mađ.: Erdelj; njem.: Sedmogradska). Ono je danas u Rumunjskoj, a u doba njegovog rođenja je bilo dio Mađarske. On nije bio samo pjesnik koji se zalagao za ideologiju "krvi i tla", već je bio jedan od vodećih kulturnih ideologa za vrijeme strahovlade mađarske fašističke stranke Strelasti križevi od listopada 1944. do ožujka 1945. kada su deseci tisuća mađarskih Židova poslani na marševe smrti ili su pobijeni. Kao svoj simbol oni su koristili modificirani oblik nacističkog kukastog križa.

U mađarskom parlamentu kojim su dominirali Strelasti križevi je Nyírö bio zastupnik Translivanije, a fašističkom režimu vođe Strelastih križeva Ferencu Szálasiju je ostao vjeran do kraja. Nakon 1945. su ga i Mađarska i Rumunjska tražile kao ratnog zločinca, ali je on uspio pobjeći, najprije u Njemačku, a potom 1950. u Francovu Španjolsku, gdje je umro. Tamo je i kremiran te pokopan.

Urna s pepelom prokrijumčarena u Rumunjsku

Ali vremena su se promijenila, danas u Mađarskoj pušu neki novi vjetrovi i nekadašnji ratni zločinci su ponovo ugledne ličnosti. Tako Nyíröve pjesme sada spadaju u obveznu lektiru na mađarskim školama, a mađarski nacionalisti namjeravaju urnu s njegovim pepelom ponovo svečano pokopati u njegovom rodnom gradu. Ali tome se suprotstavlja rumunjska vlada. Rumunjski premijer Victor Ponta je izjavio da želi spriječiti pretvaranje Nyírövog groba u mjesto hodočašća desnih ekstremista iz Mađarske i iz Europe.

Tako je u rodnom gradiću fašističkog pjesnika umjesto ceremonije ponovog pokapanja održana sveta misa na kojoj su sudjelovali mađarski državni sekretar za kulturu Géza Scöcs i predsjednik paralemanta iz Budimpešte László Kövér. On je u svom obraćanju nazočnima rekao da će "do ovog pokopa jednom svakako doći", ukoliko je potrebno i protiv volje "necivilizirane, histerične, paranoidne i barbarske" rumunjske vlade. Pobjedu će odnijeti narod koji ima sina čijeg se čak i pepela boje, istaknuo je predsjednik mađarskog parlamenta. U međuvremenu je Szöcs izjavio da je, unatoč zabrani rumunjskih vlasti, urna s pepelom prokrijumčarena u tu zemlju, ali da ta akcija u sebi nema "ništa ilegalno". On, međutim, navodno ne zna gdje se urna sada nalazi.

Renesansa nacionalizma

Planirano novo polaganje urne s pepelom Józsefa Nyírösa je dio nacionalističke renesanse koje je posljednjih godina na djelu u Mađarskoj. U početku su pokretačka snaga bili desni ekstremisti, ali u međuvremenu je i desno konzervativna vladajuća stranka Viktora Orbána Fidesz prihvatila tu politiku. Pritom se pažnja u prvom redu usmjerava na susjedne zemlje u kojima živi značajnija mađarska manjina, a to znači na Slovačku, Rumunjsku i Srbiju.

Nakon što je Mađarska posljednjih desetljeća uz velike napore uspjela s jedne strane uspostaviti dobar odnos sa susjedima, a istovremeno pomoći mađarskoj manjini pri zaštiti njenih prava, sada su Orbán i njegova stranka počeli provoditi revizionističku politiku. Omiljena tema: jedinstvo svih Mađara - kako u kulturnom i jezičkom smislu, tako i u teritorijalnom.

Fašistička ideologija kao dio establišmenta

Usporedno s tim revizionizmom se u Mađarskoj u posljednje vrijeme pozitivno govori o režimu Miklósa Horthya, koji je vladao zemljom od 1920. do 1944. On je uspostavio autoritarni, ultrakonzervativni i klerikalni režim i tijekom Drugog svjetskog rata je bio saveznik Hitlerovog Trećeg Reicha. Horthy je bio uvjereni antisemit i suodgovoran je za deportaciju više od 400.000 mađarskih Židova u proljeće i ljeto 1944. u logor smrti Auschwitz.

Uspjeh Orbanove nacionalističke i revizionističke politike je međutim vrlo upitan: Mađarska je danas u Europi izolirana i važi kao faktor nestabilnosti u regiji, a istovremeno dolazi i do slabljenja političkog utjecaja mađarske manjine u drugim zemljama. I u Slovačkoj i u Rumunjskoj i u Srbiji su tamošnji Mađari sada međusobno podijeljeni na Orbanove pristaše i na one koji zagovaraju autohtonu politiku, što smanjuje njihov uspjeh na tamošnjim parlamentarnim i lokalnim izborima, a time i njihov utjecaj na aktualnu politiku zemlje u kojoj žive.

Ali možda je upravo to cinička kalkulacija Orbana i njegove stranke. Moguće je da oni žele loš položaj pripadnika mađarske manjine u susjednim zemljama kako bi razočarane sunarodnjake privukli u Mađarsku. Time bi s jedne strane Orban na duge staze osigurao vjerne birače, a s druge strane bi zemlja riješila svoj sadašnji demografski problem - bez dovođenja pripadnika drugih nacionalnosti.

Autori: Keno Verseck / Zoran Arbutina

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić