Odmah nakon preuzimanja vlasti krajem 2021., nova njemačka vlada je dala do znanja da će joj područje zapadnog Balkana biti u središtu vanjskopolitičkih aktivnosti. Dugogodišnju mantru kako Europska unija regiju jugoistočne Europe ne smije prepustiti drugim akterima poput Rusije, Kine i Turske vlada Olafa Scholza je spremno prihvatila.

Prioritet: sprječavanje sukoba

Održavanje ove agende je dobilo na intenzitetu napadom Rusije na Ukrajinu nakon čega su uslijedili posjeti visokorangiranih predstavnika njemačke vlade, prije svega ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock (ožujak 2022.) i kancelara Scholza (lipanj 2022.). Visoko na listi prioriteta njemačke politike za ovaj dio Europe bilo je i ostalo približavanje zemalja regije Europskoj uniji shodno obećanjima iz Soluna 2003. "Vrući krumpiri" koji ovom naumu stoje na putu, danas, početkom 2024. slični su kao i prije gotovo dvije godine. Na vrhu liste prioriteta: otklanjanje mogućnosti izbijanja sukoba u regiji za čije rješavanje EU i međunarodna zajednica u vrijeme ratnih sukoba pred samim vratima ne bi imala kapaciteta.

Tomu još treba pridodati i činjenicu da neki čelnici u regiji (prije svega Aleksandar Vučić) u posljednje vrijeme sve glasnije govore o potrebi naoružavanja što nikako ne ide u korist agendi uklanjanja potencijalnih izvora sukoba, pogotovo ako se u obzir uzme ozbiljan incident s kraja rujna u Banjskoj na sjeveru Kosova koji je ozbiljno uzdrmao međunarodnu zajednicu.

Razgovori o sigurnosnoj situaciji

Njemački ministar Boris Pistorius (kako je za DW potvrdilo Ministarstvo obrane u Berlinu) putuje ovog ponedjeljka u posjet Beogradu, Sarajevu i Prištini kako bi zapadnom Balkanu dao do znanja da Njemačka unatoč moru drugih vanjskopolitičkih problema, regiju nije gurnula po stranu. Iako službeni plan putovanja još nije objavljen a sam odlazak na zapadni Balkan se do posljednjeg trenutka držao u tajnosti, već je unaprijed jasno da Pistorius (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) nosi poruku njemačke vlade o potrebi pronalaženja rješenja za dva goruća problema u regiji: odnose Srbije i Kosova i uspostavljanje stabilnosti u Bosni i Hercegovini.

Glavni dio posla, kako smatra Stefan Surlić, politolog s beogradskog Fakulteta političkih znanosti, Pistoriusa očekuje u Beogradu. "Možemo očekivati pritisak na Vučića da prihvati njemačko-francuski plan što uključuje i deblokadu Kosova na međunarodnom planu i članstvo u međunarodnim organizacijama. Očekuje se i neka vrsta nove normalnosti što bi značilo da se srpska zajednica u potpunosti integrira u Kosovske institucije uz istodobno osnivanje Zajednice srpskih općina", rekao je Surlić, koji se ovih dana nalazi u Berlinu, za DW. Srbija i Kosovo nakon prošlogodišnjeg sukoba u Banjskoj i u trenutku kada Vučić traži izvanrednu sjednicu Vijeća sigurnosti zbog ukidanje dinara na Kosovu su sve samo ne na pragu dogovora. Tom treba pridodati i nezadovoljstvo njemačkih parlamentaraca održavanjem izbora u Srbijišto bi mogla biti još jedna točka na listi razgovora u Beogradu.

"Troublemakeri" u Beogradu i Banja Luci

U isto vrijeme kada njemački ministar obrne posjećuje regiju, na Kosovu i Sjevernoj Makedoniji će boraviti i izaslanstvo Parlamentarne grupe za odnose Njemačke i jugoistočne Europe. Jedan od članova delegacije, političar vladajućih liberala Thomas Hacker je u razgovoru za DW jasno dao do znanja koga smatra potencijalnom opasnošću za stabilnost u regiji. "Posjet ministra obrane Borisa Pistoriusa dolazi u trenutku kada sigurnosna situacija na Balkanu, iako stabilna, ima ozbiljne potencijale za eskalaciju zbog proizvođača nemira poput Milorada Dodika i Aleksandra Vučića. Ministar obrane putuje u pravo vrijeme kako bi još jednom istaknuo našu potporu i interes da održimo mir, i to svima dati do znanja", rekao je Hacker. On je vrlo odlučan u stavu kako bi Pistorius trebao jasno osuditi napad na vojnike NATO-a 29. svibnja 2023. i tražiti pravne posljedice za odgovorne.

Stati na put destabilizaciji Rusije

Njegov kolega iz parlamentarne grupe i političar Zelenih Boris Mijatović smatra kako bi posjet njemačkog ministra obrana mogao doprinijeti povećanju sigurnosti njemačkih vojnika stacioniranih na Balkanu. "Putovanje ministra obrane Borisa Pistoriusa naglašava spremnost njemačke vlade da aktivno i održivo podupire regiju. Izričito zahvaljujemo njemačkim vojnicima koji su raspoređeni na Kosovu i u Bosni i Hercegovini i koji daju značajan doprinos stabilizaciji i sigurnosti", rekao je Mijatović.

Izvjestitelj zelenog zastupničkog kluba za jugoistočnu Europu često boravi u regiji i pratio je i posljednje izbore u Srbiji. Boravak u Beogradu nije umanjio njegova strahovanja po negativni učinak Rusije na regiju. "Prijetnja ruske agresije izazov je za cijelu Europu. Napad na Ukrajinu je zločin koji se ne smije ponoviti. Rusija pokušava, primjerice koristeći se dezinformacijama, destabilizirati naše zemlje u EU-u i jugoistočnoj Europi", smatra Mijatović.

Prvo Kosovo, pa onda Dodik

Surlić smatra da unatoč više nego jasnim kritikama na račun vladajućih nakon izbora u Srbiji Njemačka nije promijenila blagu politiku prema Beogradu. "Mislim da se politika Njemačke prema Beogradu nije promijenila. Možda samo na razini retorike. Nema više tolikih hvalospjeva Vučiću kao prije ali Njemačka i dalje u Vučiću vidi jedinog sigurnog partnera pogotovu u kontekstu dijaloga s Prištinom", smatra Surlić.

No to je upravo ono, što bi se po mišljenju parlamentarca Hackera trebalo promijeniti. "Nažalost, Srbija nastavlja svoju vanjskopolitičku politiku dvije stolice i nastavlja vući za nos i Njemačku i EU. I to bez straha od posljedica iz EU-a", jasan je Hacker. On je kao najnoviji primjer naveo izjavu premijerke Ane Brnabić koja se ruskoj tajnoj službi zahvalila što je Srbiju spasila od "Majdan scenarija vođenog iz Njemačke" . "Jednostavno mi nije jasno zašto se Aleksandra Vučića smatra jamstvom za sigurnost", zaključuje Hacker.

Da se na Vučića gleda kao na čimbenika sigurnosti ne samo kada je u pitanju sporazum s Kosovom nego i situacija u Bosni i Hercegovini smatra i Stefan Surlić. Premda po njegovom mišljenju Vučić sve češće pokušava izbjeći ulogu rješavatelja problema na Balkanu. "Vučić je dao do znanja da mu se ne dopada koncept po kojem se na njega vrši pritisak na dvije strane, paralelno i u vezi s Kosovom i u vezi s BiH. Mislim da će se stoga Njemačka i EU okrenuti rješavanju problema s Dodikom tek kada se riješi pitanje Kosova s tim da se jasno neće tolerirati nikakve separatističke težnje", zaključuje Surlić.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu