Fransoa Bajru je izašao pred novinare u ponedjeljak mnogo sabraniji nego što se može očekivati od političara u ćorsokaku. Rekao je da je zamolio predsjednika da sazove vanrednu sjednicu parlamenta 8. septembra kako bi premijer postavio pitanje povjerenja još prije rasprave o budžetu.

Time francuski premijer želi da obezbijedi podršku za budžet koji predviđa velike mjere štednje. To u Francuskoj izaziva široko odbijanje. Manjinska vlada je predvidjela da uštedi 44 milijarde evra. Cilj je da se deficit svede na 4,6 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). I to bi bilo daleko od dogovorenih kriterijuma u Evropskoj uniji. Simbol ovih mjera je i ukidanje dva praznika.

Bajru se odvažio na korak koji ne ugrožava samo njegovu političku karijeru. Predsjednik države Makron bi u slučaju premijerovog neuspjeha morao četvrti put za 600 dana da pronađe novog šefa vlade.

Tri prethodna premijera Elizabet Born, Gabrijel Atal, Mišel Barnije održala su se na dužnosti veoma kratko, što se dešavalo samo u doba najvećih kriza Treće Republike.

Francuska kao 1932. i 1933?

Početkom tridesetih godina prošlog vijeka Francuska je bila teško pogođena svjetskom ekonomskom krizom. Vlade su dolazile i odlazile, premijeri su padali na mjesečnom nivou. Francuska je između 1932. i 1933. imala šest premijera. To je bio znak političke paralize.

A uzrok je bio uvijek isti – svađa oko budžeta. Određivanje državnog budžeta je isključivo u nadležnosti parlamenta.

Nijedan predloženi plan, od povećanja poreza, smanjivanja izdataka, specijalnih mjera, nije mogao da uvjeri većinu poslanika. Tako je državni budžet postao kamen spoticanja koji je potkopao vjeru u demokratiju.

Dilema pred kojom stoji Bajru

Devedeset godina kasnije ponešto izgleda kao već viđeno. Francuska je prezadužena sa 3000 milijardi evra, a kamate svake godine proždiru na desetine milijardi u budžetu. Brisel upozorava da mora da se štedi, a finansijska tržišta posmatraju sa nepovjerenjem francusku finansijsku politiku.

Berza je vijest o potezu francuskog premijera propratila padom kursa i rastom kamata za državne obveznice. One su ovog mjeseca nadmašile nivo grčkih. Bez vjerodostojnog plana za konsolidovanje finansija, Pariz bi mogao da doživi pad kreditnog rejtinga kod rejting agencija.

Vlada kombinuje smanjenje subvencija, usporavanje rasta socijalnih izdataka i umjereno povećanje poreza za one koji najviše zarađuju. Tu umjerenu mješavinu mjera štednje odavno predlažu ekonomisti. Ali problem nije u mjerama već u parlamentu.

Francuska opozicija – svi protiv premijera

Od parlamentarnih izbora 2024. vlada nema apsolutnu većinu u parlamentu. Postoje tri velika bloka: ultradesni Nacionalni savez, centar koji podržava predsjednika i ljevičarski savez.

Nacionalni savez otvoreno zagovara nove izbore: „Glasaćemo protiv premijera. Samo bi raspuštanje parlamenta dalo šansu Francuzima da odluče o svojoj budućnosti", napisala je Mari le Pen na platformi Iks. Prema jednoj sudskoj odluci Le Pen više ne može da se kandiduje. Umjesto štednje, Nacionalni savez predlaže investicije u policiju, armiju kao i jačanje kupovne moći. To bi se finansiralo novim zaduživanjem.

I ljeva opozicija smatra da Bajru ima pogrešan pristup.Ekstremna ljevica okupljena u stranci Nepokorena Francuska planira za 10. septembar protestnu akciju sličnu generalnom štrajku. Ali i zeleni, komunisti i socijalisti u međuvremenu isključuju bilo kakvu podršku premijeru, pa većina za Bajrua nije na vidiku. Šef socijalista Olivier For govori o „nefer budžetu“ i u jednom televizijskom intervjuu obećava da će predočiti „alternativni budžet“ koji će vjerovatno sadržati novi porez za koncerne i bogataše.

I u konzervativnom bloku je budžet sporan. Ksavje Bertran, predsjednik regiona O de Frans, upozorio je da bi najavljene mjere mogle da nesrazmjerno opterete srednji sloj. Dodao je da previše tvrd kurs štednje ne bi riješio budžetske probleme, a ojačao bi Nacionalni savez koji ionako vodi u anketama.

Francuska vlada upozorava na moguću intervenciju MMF-a

Vlada pokušava da zadobije povjerenje većine, upozoravajući istovremeno na posljedice neuspjeha. Ministar finansija Erik Lombar je u utorak (26.08.) izjavio za francuski radio da vlada ne želi „politiku straha“, ali da je rizik stvaran i da bi u najgorem slučaju mogao da interveniše i Međunarodni monetarni fond.

„Naša je odgovornost da zadržimo povjerenje tržišta. Mi se krećemo u pravom smjeru“, izjavio je Lombar, upozoravajući istovremeno na kamatno opterećenje. Rekao je da bi Francuska već sada mogla da bude više opterećena kamatama nego Italija.

Za narednu godinu ministar je najavio „sanacioni fer budžet“. Planirano je da se uštedi 44 milijarde evra. Lombar je rekao da bi najjači morali da doprinesu najviše, kako bi stanovništvo uvidjelo da se štednja sprovodi pravedno.

Fransoa Bajru: Premijer na opoziv

Premijer Bajru je u neugodnoj situaciji. Bez drastičnih mjera izgubiće povjerenje na finansijskom tržištu. A za drastične mjere neće moći da obezbijedi parlamentarnu većinu u glasanju za budžet naredne godine. Zato je pitanje povjerenja zapravo klađenje na stabilnost ukupnog sistema.

Ako premijer ne bude imao uspjeha 8. septembra, predsjednik Makron, koji podržava mjere štednje, mora da donese teške odluke. Da li da poslije samo godinu dana ponovo raspiše parlamentarne izbore? Ili da formira ekspertnu vladu? Ili da izabere premijera iz neke druge stranke? Ili će godinu i po prije isteka svog mandata raspisati i predsjedničke izbore i tako otvoriti put za potpunu promjenu vlasti?

Glavno pitanje čeka odgovor: Kako da se vlada zemljom čije su se finansije otele kontroli, a većina nije spremna da prihvati teret?