1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Budni i na desno oko

Marcel Fürstenau
19. decembar 2019

Desničarski ekstremisti sve više siju mržnju - kako na ulici tako i u internetu. Njihov broj je u porastu, a sve više ubistava potresa zemlju. Bezbjednosne službe iz toga konačno izvlače pouke, smatra Marsel Firstenau.

Demonstration von Rechtsextremisten  in Karlsruhe-Durlach
Foto: picture-alliance/dpa/U. Deck

Lista strahota je sve duža i duža. U Hesenu je navodni neonacista ubio političara Valtera Libkea, u Saksoniji Anhalt su u pokušaju upada u prepunu sinagogu u gradu Hale dvije osobe izgubile život. Svakodnevno se u Njemačkoj napadaju ljudi zbog njihove boje kože, vjere ili seksualne orijientacije. Prema podacima Službe za zaštitu ustavnog poretka - tajne službe za unutrašnjost - u Njemačkoj trenutno ima 12.700 desničarskih ekstremista koji su spremni na nasilje. Poređenja radi 2011, kada su na svjetlo dana izašla ubistva počinjena od strane Nacionalsocijalističkog podzemlja (NSU), bilo ih je 9.800.

A propos NSU, zaključak Istražnog odbora njemačkog Bundestaga je bio: "Potpuno zakazivanje države". U centru kritike su se našli policija i Služba za zaštitu ustavnog poretka, koji uprkos jasnim indicijama dugo nisu htjeli da u seriji ubistava i bombaških napada prepoznaju rasističke motive. Šefovi tih službi i političari su obećavali poboljšanja. Ali, uprkos promjenama na vrhu i organizacionim promjenama sve je ostalo u velikoj mjeri neefikasno.

Fatalno fiksiranje islamističkog terora 

Pogledi se razlikuju o tome šta je dovelo do toga. Jedno objašnjenje je sigurno da se dugo fiksirao islamistički teror. Nakon napada na berlinskom božićnom vašaru u decembru 2016, bezbjednosne službe su osjećale da su njihove procjene na surov način potvrđene. Ali, ipak su morale da dozvole kritike na svoj račun da su zanemarile desničarsku scenu.

Kada je riječ o Službi za zaštitu ustavnog poretka, kritičari tu vide vezu sa njenim 2018. smijenjenim šefom, Hans-Georgom Masenom. Neki su za njega rekli da gaji simpatije prema Alternativi za Njemačku, partiji koja sve više klizi u desničarski i nacistički milje. Ovu stranku, koja je osnovana 2013, Masenov nasljednik Tomas Haldenvang je 2019. označio "sumnjivim slučajem" - što je preliminarna faza prije nego što počne da se nadgleda od strane tajnih službi.

Prekid sa teorijom "pojedinačnih počinioca"

Najkasnije nakon ove razumljive odluke više nije bilo razloga da se sumnja u odlučnost Službe za zaštitu ustavnog poretka u borbi protiv desničarskih ekstremista. I konačno je prošlo vrijeme u kojem je opasnost s desna bila olako tumačena kao da se radi o pojedinačnim počiniocima. "Po meni tu je u međuvremenu previše pojedinačnih slučajeva", kazao je jasno predsjedavajući Službe za zaštitu ustavnog poretka Haldenvang.

Marsel FirstenauFoto: DW

No, govoriti neuvijeno ipak nije isto što i djelovati na odgovarajući način. Ali, i u tom smislu zaslužuje pohvale. Jer, od ovog ljeta novoformirani tim njegove službe zadužen je za desničarske ekstremiste. Tako će, između ostalog, ubuduće i odjeljenje naučne ekspertize da bude ojačano sa dodatnih 300 radnih mjesta.

Ugodan samokritički ton

Isto tako je prošlost očigledno pogrešno shvaćeni obzir prema desničarskim ekstremistima u sopstvenim redovima. To važi i za Saveznu kriminalističku službu, čiji predsjedavajući Holger Minh, koji je na istom kursu kao i njegov kolega iz Službe za zaštitu ustavnog poretka. Ubrzo bi trebalo da bude izrađena "Slika stanja desničarskog ekstremizma" u svim državnim službama, gdje je zaposleno 4,7 miliona ljudi. Tu se računa i Bundesver, koji se 2017. našao na naslovnicama zbog navodne desničarsko ekstremističke mreže vojnika Franka A.

No, dobar znak je to što se iz njemačkih bezbjednosnih službi čuju samokritični tonovi. Kada policija i Služba za zaštitu ustavnog poretka počiste ispred svog praga, tada njihov angažman protiv svih neprijatelja demokratije djeluje mnogo vjerodostojnije. A toga je dugo mnogo nedostajalo. Desničarski ekstremisti su mogli čak da budu i ohrabreni, jer u najgorem slučaju nisu uopšte osjetili pritisak proganjanja.

Niko više ne skida pogled sa desničarskih ekstremista

Savezni ministar unutrašnjih poslova, Horst Zehofer u čijoj nadležnosti su policija i Služba za zaštitu ustavnog poretka, rekao je suštinu: "To se trebalo ranije ozbiljno shvatiti!" Time je mislio na 2000. godinu i početak "krvavog traga" terorističke grupe NSU, koji napadom na sinagogu u Haleu 2019. nažalost uopšte nija okončan. Ali, tamo gdje je politička odgovornost ministra unutrašnjih poslova niko više ne gleda u stranu. Zehoferu podređene službe su konačno budne na desno oko.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android