Do 2020. godine EU bi za 20% trebala smanjiti emisije ugljičnog dioksida u atmosferu. Do tada bi se na tržištu za 20% trebao povećati udio obnovljivih vrsta energije. Kako bi se ostvario ovaj cilj, koji su zacrtali političari, nije dovoljno samo graditi vjetrenjače i solarne kolektore. Mora se napraviti i inteligentna strujna mreža. Problem alternativnih vidova energije je što nisu stalno dostupni. Ako nema sunca ili vjetra, nema ni struje. Rješenje za ovaj problem se naziva: "Smart Grids". Pod ovim nazivom skriva se pojam inteligentne strujne mreže, koja predstavlja budućnost u domenu proizvodnje električne energije. Riječ je o inteligentnim sistemima, koji raspoređuju struju iz elektrana, koja se dobija vjetrom ili suncem. Ukoliko je previše struje u mreži, višak odlazi u akumulatore i troši se, recimo, preko noći, kada želite da, primjera radi, napunite baterije vašeg električnog automobila.

Potrebni bilioni za inteligentne strujne mreže

Za industrijske koncerne kao što je švajcarski ABB, koji je konkurent Siemensu, inteligentne strujne mreže pod nazivom "Smart Grids" predstavljaju mega-trend. Šef koncerna ABB za Evropu Peter Smits kaže da "bez inteligentnih strujnih mreža nije moguće optimalno korištenje obnovljivih vidova energije. 'Smart Grid' u prijevodu znači 'inteligentna mreža'. A ta inteligencija se mora sve više usavršavati. Postoji puno rješenja, koja su već poznata. No, nama su potrebne fleksibilne tarifne cijene struje, posebno skupa i jeftina struja, da bi bilo podsticaja za efikasnije korištenje ovih sistema. Što više bude struje koja dolazi iz obnovljivih vidova energije, toliko više će firmama za snabdijevanje i prijenos električne energije biti potrebna takva vrsta rješenja."

Ali za inteligentne strujne sisteme potrebne su i ogromne investicije. Međunarodna Agencija za energiju računa da će do 2030. u ove svrhe biti utrošeni bilioni dolara. Riječ je o tržištu koji obećava lukrativan posao. Ali nisu samo koncerni iz oblasti elektroprivrede zainteresovani za investicije i zaradu. Veliki interes pokazuju i internet-divovi kao što su Google, IBM, Cisco, Microsoft, ali i njemački Telekom.

Pokusna kuća

U Italiji ili Francuskoj odavno se u domaćinstvima koriste inteligentni satovi za mjerenje struje. Japanski energetski koncerni ulažu milijarde u izgradnju novih mreža. Američka vlada također ulaže milijarde u pilot-projekte. U Njemačkoj se u tzv. regionima koji služe kao modeli, ispituje u kojoj mjeri se može realizovati sistem inteligentne strujne mreže. "MeRegio" naziv je jednog od projekata u njemačkoj saveznoj zemlji Baden-Württemberg, u kojem učestvuje i koncern ABB. Hartmut Schmeck, naučni saradnik iz Instituta za tehnologiju u Karlsruheu kaže da Njemačka ne zaostaje iza drugih zemalja. "U našim model-regionima eksperimentiramo sa cijelim sistemom, od proizvodnje struje preko prijenosa, do potrošača. U drugim zemljama se ispituje po jedna komponenta, ali samo mi radimo sa svim komponentama, dakle imamo pregled kompletnog sistema", navodi Schmeck.

U roku od dvije godine trebali bi se razviti koncepti, koji bi bili zreli za praktičnu primjenu na tržištu. Potom bi se oni oprobali u svakodnevnom životu. Od ovoga ljeta izgrađena je posebna kuća koja služi kao model, sa mašinom za pranje veša, frižiderom i elekričnim automobilom. Ono što nedostaje su mušterije za ovaj projekat. Potrebno ih je 1.000. Jörn Kröpelin iz koncerna EnBW objašnjava: "Mi kao koncern za snabdijevanje strujom tražili smo mušterije kako bismo tako zapakovali temu 'Smart Grid', da to razumiju i naši potrošači. Jer bez njih nema ni inteligentnih strujnih mreža."

Prva inteligentna veš mašina firme Miele može se vidjeti na sajmu konzumne elektronike u Berlinu (IFA). Ona se uključuje kada je jeftina struja. Ali za to je potrebna i inteligentna utičnica, koja je u stanju da prepozna kada stiže jeftina struja. Inteligentni strujni sitemi imaju i nedostatke: koštaju dosta novca, moraju se održavati i konačno - troše struju. Oni moraju stalno biti priključeni na internet, što znači da je godišnja potrošnja struje za DSL-priključak preko 100 kilovat sati. A toliko godišnje troši moderan frižider.

Autori: Henrik Böhme / Jasmina Rose

Odgovorna urednica: Marina Martinović