1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Budućnost Sirije potpuno otvorena

11. oktobar 2012

Sukob Sirije s Turskom najopasnija je eskalacija od početka sukoba. U interesu turske vlade nije da vojno interveniše, ali to može da se desi ako se nastave oružani sukobi i, prije svega, ako se zaoštri kurdsko pitanje.

Turkish military station at the border gate with Syria, across from Syrian rebel-controlled Tel Abyad town, in Akcakale, Turkey, Sunday, Oct. 7, 2012. (Foto:AP/dapd)
Syrien Türkei KonfliktFoto: dapd

Stručnjak za Bliski istok Mihael Lidersom govori za DW o situaciji na tursko-sirijskoj granici i politici turske vlade prema Siriji.

DW: Oči cijelog svijeta uprte su u Siriju gdje se nastavlja borba opozicije protiv Bašara al Asada, a time i užasno krvoproliće. Kraj režima u Damasku, po svemu sudeći, bliži se kraju. Ali, postavlja se pitanje, da li svjetska javnost zna šta je u Siriji potom očekuje?

Mihael LidersFoto: picture-alliance/ dpa

Mihael Liders:„Ne, potpuno je otvoreno pitanje kako će izgledati budućnost Sirije nakon pada Bašara al Asada, niti je moguće sagledati datum kada će on biti svrgnut s vlasti. Naprotiv, vlada u Damasku smatra da ima dobre šanse da pobijedi pobunjenike. I zaista, pobunjenicima teško pada da ostvare odlučujuće vojne pobjede. Pat-situacija će potrajati malo duže. Svakako je moguće da Bašar al Asad pogine u nekom napadu, ali, inače, režim kojim dominiraju Aleviti, jedna vjerska manjina, i dalje je čvrsto u sedlu.“

Ko u sirijskoj opoziciji igra važniju ulogu – pripadnici Al Kaide, Muslimanskog bratstva ili Hezbolaha? Postoji li opasnost od radikalne islamizacije zemlje?

„Sirijska opozicija je zavađena i nesložna. Nema zajedničku vrhovnu komandu. Ima sirijskih lokalnih komandanata, ali i boraca, koji su došli iz inostranstva, mnogi iz Iraka. Neki su bliski selefijama ili čak Al Kaidi. Upravo je to jedan od razloga zašto sunitska srednja klasa u Siriji koja u prvom redu živi u Alepu i Damasku, oklijeva i ne staje na stranu pobunjenika. Pitanje je da li će pobijediti umjereni ili radikalni suniti. Iz ugla vjerskih manjina – druza, hrišćana, ali i sirijskog srednjeg staleža, to su zabrinjavajuća pitanja i zato je mnogima draži i status kvo od neizvjesne budućnosti, iako je građanski rat postao nepodnošljiv za vjerske manjine i sirijsku srednju klasu… Moguće je da će se zemlja raspasti na različite zone uticaja različitih gospodara rata i etničkih grupa.“

U više navrata dolazilo je do incidenata na tursko-sirijskoj granici. Da li prijeti opasnost od izbijanja rata između te dvije zemlje i da li prijeti opasnost da se on proširi još više?

„Sukob već jeste proširen, odavno je postao međunarodni konflikt. Na jednoj strani imamo Zapad, Evropljane, SAD, Tursku, ali i Saudijsku Arabiju i Katar, koji finansijski i vojno potpomažu pobunjenike. Na drugoj strani imamo sirijski režim, Rusiju, Kinu i Iran. Ipak, sukob sa Turskom sigurno predstavlja najopasniju eskalaciju od početka sukoba. Ne vjerujem da je interesu turske vlade da vojno interveniše u Siriji, ali to može da se desi ako se nastave oružani sukobi i prije svega, ako se zaoštri kurdsko pitanje.“

Autor: Baha Gungor / Mirjana Kine-Veljković

Odgovorni urednik: Svetozar Savić

Preskoči naredno područje Više o ovoj temi