Hiljade Bugarki i Bugara izašlo je na ulice krajem jula 2023. Vikali su "Sistem ne funkcioniše!" i nosili plakate na kojima su krvavo crvenim slovima ispisali svoj zahtjev: da se konačno stanu u kraj nasilju koje žene u zemlji svakodnevno doživljavaju, kod kuće i u javnosti. Ne od strane nepoznatih, već od svojih momaka, partnera i njima bliskih osoba. „Više nijedna žena” moto je demonstracija koje su održane u više od 20 bugarskih gradova.

- pročitajte još: Nasilje u porodici: „Ako se desi jednom, desiće se opet“

Ovo nije prvi put da se u Bugarskoj održavaju protesti zbog nasilja nad ženama. Samo u 2022. godini najmanje 26 žena ubili su njima bliski muškarci, pokazuju podaci različitih nevladinih organizacija koje se bave suzbijanjem nasilja u porodici.

Ubodi nožem i slomljen nos: obična tjelesna povreda

Aktuelne proteste izazvao je slučaj 18-godišnjakinje iz grada Stare Zagore u centralnoj Bugarskoj, koju je njen bivši dečko brutalno zlostavljao. Napao ju je iz zasjede i tako je žestoko izbo plastičnim nožem da je za rane bilo potrebno 400 šavova. Slomio joj je nos i obrijao joj kosu.

Incident se dogodio 26. juna. On je široj javnosti postao poznat tek mjesec dana kasnije, kada je za medije progovorila žena, bliska porodici žrtve. Prijatelji počinioca su zbog ovoga počeli prijetiti doušnici.

- pročitajte još: Neravnopravnost polova je problem cijele Evrope

Ubrzo nakon zločina, počinilac je morao da odgovara pred Okružnim sudom u Staroj Zagori. Sud je odlučio da povrede žrtve treba ocijeniti samo kao „obične tjelesne povrede”. Žena nije zbog zločina unakažena, a njen život ni u jednom trenutku nije bio u opasnosti. Počinilac je pušten iz zatvora – iako je već bio na izdržavanju uslovne kazne za slično krivično djelo.

Pritisak javnosti – i konačno promjene?

Kada je slučaj dospio u javnost mjesec dana kasnije, bugarskim društvom se zakotrljao talas negodovanja, kakav ova zemlja u ovoj mjeri odavno nije vidjela. Širili su se bijes i razočaranje - zbog neadekvatnog odgovora pravosudnog sistema, ali i zbog široko rasprostranjenog povlađivanja nasilju u porodici. „Zaista je strašno da postoji ta kultura ugnjetavanja u Bugarskoj – u 21. vijeku, u jednoj evropskoj zemlji“, kaže Simeon, koji učestvuje u protestima u Sofiji.

Gnjev javnosti uglavnom je usmjeren na sudije i tužioce što su počinioca pustili da ode i nisu ga strožije kaznili. Za to je, kako se kasnije ispostavilo, zaslužan sudsko-medicinski nalaz, u kojem su povrede mlade žene ocijenjene kao „lake“. U raspravama o slučaju, posebno se kritikuje aktuelna pravna situacija, koja dozvoljava takvu klasifikaciju - uprkos brutalnosti zločina. Jedan od centralnih zahtjeva demonstranata je da političari moraju nastaviti da prilagođavaju zakone.

U međuvremenu, slučaj je imao i personalne konsekvence: zamjenik okružnog tužioca Stare Zagore je morao da podnese ostavku, kao i ljekar koji je izdao nalaz. Sada je zatraženo drugo ljekarsko mišljenje. A počinilac je po drugi put uhapšen jer je javno tužilaštvo u istrazi utvrdilo da je 18-godišnjoj žrtvi uputio prijetnje smrću i prije zločina – što je zakonski kažnjivo.

Činjenicu da se u Bugarskoj pojavio novi pokret u velikoj mjeri treba zahvaliti hiljadama demonstranata koji su se okupljali u svim većim gradovima širom zemlje, zahtijevajući pravično suđenje i prekid tolerancije nasilja u porodici. „Ovdje sam, jer se isto ranije desilo mojoj unuci", rekla je za DW jedna starija žena na protestu u Sofiji. "Nikada nisu osudili počinioca. U međuvremenu je napustio zemlju. Sada niko ne može da ga pronađe."

Kraj „kulture nasilja"?

Prema istraživanju Nacionalnog instituta za statistiku Bugarske iz 2021. godine, više od 20 odsto svih žena u Bugarskoj između 18 i 74 godine bilo je fizički zlostavljano od strane partnera u njihovoj sadašnjoj ili prošloj vezi. "Većina ljudi misli da je to potpuno normalno. Oni to ne osuđuju - i to se onda i dalje dešava", kaže Andrea, koja takođe učestvovala na protestu u Sofiji.

Tradicionalne vrijednosti su čvrsto ukorijenjene u dijelovima bugarskog društva. Ovo uključuje stav da se termin „porodica” odnosi na heteroseksualne parove koje čine muškarac i žena, ali i stav da par mora da rješava sve probleme koje ima – čak i kada je u pitanju fizičko nasilje. To su „zastarjele patrijarhalne ideje", rekla je psihološkinja Aleksandra Petrova za DW. "Prema tome, muškarac ima pravo da kontroliše ženu. Muškarci takođe psihički zlostavljaju svoje žene jer misle da nisu dovoljno dobre za njih."

Kampanja protiv Istanbulske konvencije

Bugarska do danas nije ratifikovala Istanbulsku konvenciju o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici koju je predložio Savjet Evrope 2011. godine.

Kada je konvencija prvi put predstavljena bugarskom parlamentu 2019. godine, Socijalistička partija je pokrenula kampanju protiv sporazuma. Obrušila se na ideju kao da ratifikacija konvencije indirektno daje pravni osnov za priznavanje „trećeg pola“. Ovaj narativ se iznova širi posljednjih godina – takođe da bi podstakao mržnju protiv LGBTQ zajednice.

Proteklih dana ovaj narativ je ponovo iskopan. Demonstrantima, koji prvenstveno protestuju protiv nasilja nad ženama, se na leđa tovari da imaju ideološke motive - i da žele iskoristiti protest da iznude potpisivanje konvencije.

Međutim, za početak ima i političkog napretka. Parlament se sastaje na hitnoj sjednici 7. avgusta 2023. kako bi razgovarao o mogućim izmjenama krivičnog zakona. Navedeni cilj je da se odluči o strožim kaznama za jednostavne i umjerene tjelesne povrede i da se psihičko zlostavljanje učini kažnjivim - što do sada nije bio slučaj.

Pravosudni sistem, koji zlostavljanje žena shvata ozbiljno, i društvo koje pomno posmatra šta se radi - tome se nadaju demonstranti širom zemlje. Broj ljudi na ulicama i onlajn podrška 18-godišnjoj žrtvi daju im nadu. Na primjer, Krasimir, koji učestvuje na protestima u Sofiji kaže: „Nadam se da će ovo što se dešava konačno otvoriti ljudima oči".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu