Bugarska će uvesti euro 1. januara 2026., čime će postati 21. članica eurozone. Pridruživanje monetarnoj uniji predstavlja važnu prekretnicu za istočnoeuropsku zemlju koja je ušla u Europsku uniju 2007. godine. Pridruživanje Bugarske samo šest od 27 zemalja EU ostaje izvan euro zone: Švedska, Poljska, Češka, Mađarska, Rumunjska i Danska.

Euro "nije samo valuta, već strateški izbor" koji jača položaj Bugarske u Europi, rekao je bugarski premijer Rosen Željazkov na konferenciji u bugarskoj prijestolnici Sofiji u novembru.

Na istom događaju, Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, rekla je da uvođenje eura "jača ekonomske temelje Bugarske, gradi njezinu otpornost na globalne šokove i pojačava njezin glas u donošenju odluka u eurozoni".

Kako funkcionira bugarsko gospodarstvo?

Bugarska nacionalna valuta, lev, vezana je za euro od njegovog uvođenja 1999. godine. Sofija je formalno započela proces pridruživanja euro zoni 2018. godine, a lev je potom uključen u Europski tečajni mehanizam u julu 2020. godine. Europska komisija i ministri financija eurozone ranije su ove godine odobrili kandidaturu Bugarske za članstvo u ovoj zoni.

Učlanjenje u eurozonu pokazuje kako se bugarsko gospodarstvo poboljšalo u posljednjem desetljeću. Makroekonomski pokazatelji ostaju stabilni, a inflacija se sada kreće oko 2,8%, u odnosu na oko 13% u 2022. godini.

Razine proračunskog deficita i duga su niske - oko 3% odnosno 24% - u skladu s pravilima EU koja nalažu državama članicama da svoje deficite drže unutar 3% gospodarskog učinka, a ukupni fiskalni dug unutar 60% BDP-a. 

Izgledi za rast također izgledaju pozitivno. EU procjenjuje da će realni BDP zemlje porasti za oko 3% ove godine, za 2,7% u 2026. i 2,1% u 2027. godini.

Bugarska još uvijek ima 'puno toga za nadoknaditi'

"Makroekonomski rezultati Bugarske bili su stabilni u posljednjim desetljećima, iako je njezin gospodarski rast i nadoknađivanje zaostatka bili suboptimalni", rekao je za DW Guntram Wolff, stručnjak za fiskalnu politiku eurozone u europskom ekonomskom think tanku Bruegel.

Norbert Beckmann, voditelj ureda Zaklade Konrad Adenauer (KAS) u Bugarskoj, dijeli slično mišljenje. Bugarska ispunjava sve kriterije konvergencije za pridruživanje eurozoni, rekao je on, posebno ističući da zemlja ima jednu od najnižih stopa duga u Europi. „Međutim, bugarsko gospodarstvo još uvijek ima puno toga za nadoknaditi u smislu strukture i učinka. Razina na kojoj su plate u Bugarskoj također iznosi samo 59% prosjeka EU.“

No stručnjaci upozoravaju da bugarska vlada ne bi trebala olabaviti financijske propise i ne trošiti prekomjerno nakon uvođenja eura.„Glavni rizik je da će nakon ulaska u euro zonu politički sustav proračunsko ograničenje smatrati manje obvezujućim i da bi deficiti mogli rasti“, rekao je Wolff. „Ali s obzirom na niske razine duga, ne mislim da je taj rizik značajan", dodaje on. 

Beckmann je također naglasio potrebu izbjegavanja tržišnih poremećaja. „Važno je da prihodi uvijek odražavaju kapacitete gospodarstva i da ljudi ne žive iznad svojih mogućnosti. Ako se prihodi odvoje od tržišta i umjetno napuhaju zaduživanjem, to može dovesti do poremećaja, kao što smo vidjeli u Grčkoj“, rekao je za DW.

Politička previranja predstavljaju rizike

Istovremeno, politička nestabilnost predstavlja ozbiljan izazov. Javni gnjev i frustracija su visoki zbog lošeg gospodarskog upravljanja i raširene korupcije.

Bugarska - jedna od najsiromašnijih u EU - svrstava se među najkorumpiranije zemlje Unije, prema Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala. Balkanska zemlja sa 6,4 milijuna stanovnika već je održala sedam parlamentarnih izbora od 2021. - i mogla bi se suočiti s još izbora u nadolazećim mjesecima.

Vlada premijera Željazkova podnijela je ostavku 11. decembra usred masovnih prosvjeda zbog korupcije i proračunskih planova administracije, uključujući veće poreze i povećane doprinose za socijalno osiguranje.

Iako je proračun povučen, bijes naroda i dalje traje. Ako napori za uspostavu nove vlade ne uspiju, predsjednik će imenovati privremenu administraciju i raspisati prijevremene izbore, koji bi bili osmi u četiri godine. A ako glasanje ne uspije stvoriti funkcionalnu koaliciju, to bi moglo produžiti političke previranja i narušiti povjerenje investitora.

Podjele u javnosti oko uvođenja eura

Ankete pokazuju da su i Bugari podijeljeni oko uvođenja eura. Zagovornici zajedničke valute kažu da će ona, između ostalog, potaknuti priljev stranih ulaganja u zemlju, ukloniti troškove deviznog tečaja i dovesti do veće integracije u jedinstveno tržište EU. 

Skeptici se, međutim, boje naglog porasta inflacije jer se cijene roba i usluga pretvaraju iz nacionalne valute, leva, u euro nakon promjene valute. Neki se također brinu zbog gubitka kontrole nad monetarnom politikom u korist Europske središnje banke u Frankfurtu.

Iako postoje stvarne zabrinutosti, rekao je Wolff, postoje i kampanje dezinformacija i teorije zavjere koje su pogoršale anti-euro raspoloženje kako se približava datum pristupanja. „Bugarska je redovito na udaru ruske kampanje dezinformiranja, a Rusija svakako pokušava uvjeriti zemlju da se vrati u njezinu sferu utjecaja", kaže Wolff. „Ulaskom u euro, Bugarska je dublje usidrena u Zapadnu Europu, što jača Europsku uniju. Bit će neophodno pojačati napore u suzbijanju ruskog hibridnog ratovanja, kao i pojačati borbu protiv korupcije", kaže Wolff.

Unatoč čestom mijenjaju vlada posljednjih godina, rekao je Beckmann, „stranke i političari u Bugarskoj koji žele uvesti euro i promovirati integraciju zemlje sa Zapadom oduvijek su imali većinu u parlamentu.“ Naglasio je da su euroskeptični stavovi "oduvijek bili manjina u Bugarskoj". Ne mislim da će se to promijeniti u budućnosti,kaže ovaj stručnjak i naglašava: "Stoga nema razloga pretpostaviti da bi pristupanje Bugarske eurozoni nekako moglo oslabiti euro."