Rezovo je mjesto na jugoistoku Bugarske. Ovo mjesto sa najbližim turskim selom dijeli Rezovska rijeka. Mještani Rezova se boje da će izbjeglice i migranti čamcima iz Turske doći u njihovo mjesto. Nakon pokušaja vojnog puča u Turskoj, u Bugarskoj strahuju da bi mogao propasti dogovor između EU i Turske o izbjeglicama i da bi Turska mogla dozvoliti nesmetan prelazak granice sa Bugarskom koja je dugačka 240 kilometara. Rezovska je dio te granice koja je sa bugarske strane u međuvremenu zaštićena ogradom u dužini od 30 kilometara i visokom 3,5 metara. Ograda bi sada, što je moguće prije, trebala biti postavljena duž cijele granice.

Istovremeno bi trebala biti podignuta ograda i duž granice sa Grčkom u dužini od 484 kilometra. Nakon što je Makedonija zatvorila granicu sa Grčkom, Bugari sada strahuju da će izbjeglice pokušati preko te granice preći u EU.

Sofija je veoma zainteresovana za dobre odnose sa Turskom ne samo zbog turske manjine u zemlji. Međutim, zemlja mora biti oprezna u razgovoru sa Ankarom. Ne radi se o tome da se ostave otvoreni komunikacijski kanali, nego „da se radi ono što je neophodno kako bi Ankara izvršila svoje obaveze i kako mi ne bi bili preplavljeni izbjeglicama“, kaže bugarski premijer Boiko Borisov. On je o ovoj temi putem telefona razgovarao sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i najavio dodatnu pomoć EU u iznosu od šest miliona eura.

Osim toga, trebala bi stići i dodatna sredstva koja bi ubrzala podizanje ograde na granici sa Turskom. Bugarskoj bi u osiguravanju njene granice naredne sedmice trebao pomoći i FRONTEX. Ova agencija će u Bugarsku poslati dodatno osoblje, vozila, specijalne kamere i pse kako bi spriječili krijumčarenje ljudi iz Turske u Srbiju.

Bugarski strahovi od novog talasa izbjeglica

"Sofija mora biti glasna, ako želi da je neko čuje“, mišljenja je politolog Tihomir Bezlov koji ukazuje na iskustva sa Grčkom. „EU plaća duplom, čak i troduplo, za sve ono što Grčka poduzima na osiguravanju granice. Mi u Bugarskoj smo do sada bili dosta skromniji“. On smatra da je zaštita bugarske granice sada bolja. Međutim, bez obzira na to, svakodnevno se ilegalni migranti kamionima krijumčare u Srbiju. „Graničari dnevno hapse i do 200 ilegalnih migranata i deportuju nazad u Tursku“, nedavno je izjavio bugarski premijer Borisov. 24. augusta on putuje u Ankaru kako bi o ovom problemu razgovarao sa turskim predsjednikom Erdoganom.

„Granica između Srbije i Hrvatske, kao i Srbije i Mađarske je hermetički zatvorena. Trenutno je glavni pritisak na Bugarskoj i Makedoniji“, kaže stručnjak za Balkan Biser Bantčev. On je siguran da izbjeglice jednostavno žele dalje i da zbog toga preko Bugarske i Makedonije traže put za Srbiju, ne osvrćući se na to što je srbijanska granica na zapadu zatvorena. Srbijanske granične patrole su prema zvaničnim navodima u posljednjih 14 dana uhapsile preko 1.500 osoba koje su iz Bugarske i Makedonije ilegalno prešle granicu.

Bentčev smatra da će za Bugarsku biti teško ako Srbija zatvori granice sa ove dvije zemlje. To se do sada nije dogodilo jer Beograd računa na bugarsku pomoć u razgovorima sa EU i ne želi naljutiti Sofiju, smatra Bentčev. Srbija je odnedavno na granici sa Bugarskom angažovala vojsku i policiju kako bi spriječila krijumčarenje ljudi. Srbijanski ministar unutrašnjih poslova Stefanović je u osiguravanju granice sa Turskom, Bugarskoj ponudio pomoć.

Efektivne mreže krijumčarenja

„Krijumčarenje ljudi preko Bugarske u Srbiju je veoma dobro organizovano, sinhronizovano i često podržavano od strane korumpiranih policajaca“, izjavio je za DW bivši šef granične policije general Valeri Grigorov. „Izbjeglice i migranti se u roku od 72 sata sa turske prebacuju na srbijansku granicu. Krijumčari ih prvo voze do Sofije u kojoj izbjeglice za prenoćište, uglavnom u romskim kućama, plaćaju po 20 eura“. U Sofiji je čak došlo i do sukoba između dva romska klana koji se bore za ovaj unosan posao, kaže Grigorov.

„Neophodne su zajedničke grčko-bugarske granične patrole kako bi bio kontrolisan teško pristupačan teren“, kaže bivši general. Veliki problem je korupcija unutar policije. „Postoji, jedna vrsta poslovnog partnerstva između krijumčara i policije koje tolerišu vlasti“, smatra Grigorov. Bez uništavanja tih mreža, borba protiv krijumčarenja neće biti uspješna i Rezovo bi u tom slučaju moglo postati prolazna stanica za izbjeglice na njihovom putu za Evropu.