Po prvi put od 1993. godine je njemački parlament Bundestag pristupio suštinskoj izmjeni Zakona o azilu."Želimo da se više ne postavljaju zahtjevi za azil za koje nema nikakve osnove da budu priznati", bilo je obrazloženje koje je tim povodom dao ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maizière (CDU). Novi zakonski paket bi trebao doprinijeti da se ubrza proces odlučivanja o tome ko može a ko ne može da dobije azil. Onaj ko nema pravo na azil bi, kako to zamišlja ministar de Maizière, mogao biti brže vraćen odakle je došao. S druge strane onaj ko ima pravo na azil, biće bolje i brže integriran. Najvažnije izmjene zakona su:

· Izbjeglice će morati boraviti u Centrima za prihvat sve dok se ne donese odluka o njihovoj molbi za azil

· Zahtjevi se moraju obrađivati znatno brže

· Savezne institucije će preuzeti veći dio troškova kojima su izloženi preopterećeni gradovi i opštine

· Trebaju se izbjegavati „pogrešni vidovi stimulacije“, koji doprinose tome da ljudi iz ekonomskih razloga podnose molbe za azil u Njemačkoj. Tokom obrade zahtjeva za azil, podnosiocima molbi se ne bi trebao davati novac već vaučeri i bonovi za hranu i odjeću.

· Makedonija Albanija i Kosovo su „sigurne zemlje“

· U budućnosti će postojati dvije kategorije izbjeglica. Izbjeglice iz „sigurnih trećih zemalja“ u budućnosti trebaju biti lošije pozicionirane nego one koje imaju perspektivu da ostanu u Njemačkoj. Onima, za koje postoji osnova da im se prizna azil, brže će biti ponuđeni kako časovi njemačkog jezika tako i „integracioni kursevi“. Njima će biti omogućen i brži pristup tržištu rada. Izbjeglice iz „sigurnih“ trećih zemalja neće smjeti raditi

· Izbjeglice, kojima je odbijen zahtjev za azil, trebaju brže napustiti Njemačku

Nije usvojeno podizanje spornih „tranzitnih zona“. Ministarstvo unutrašnjih poslova je planiralo da na granici podigne takve centre. Tako bi izbjeglice morale ostati u graničnim zonama dok se ne riješi njihov zahtjev za azil.

Merkel protiv "ograda"

Prethodno se Angela Merkel generalno založila za svoju politiku prema izbjeglicama. Njemačka i Evropa, onima koji zaista trebaju zaštitu, mora pružiti perspektivu. "Izolovati izbjeglice je potpuno iluzorno“, poručila je ona poslanicima Bundestaga. Na samitu u Briselu ona će nastaviti da ubjeđuje šefove država i vlada EU u ispravnost takve politike. „Nećemo popustiti“, bila je kancelarkina poruka.

Ona posebno inistira na preraspodjeli izbjeglica unutar članica EU. „Sporazum iz Dablina, po kojem izbjeglice moraju podnijeti azil u zemlji EU na čije tlo najprije kroče, u praksi, na terenu ne funkcionira. Pored toga vanjske granice EU bi u budućnosti dijelom morale biti kontrolirane od strane Agencije za zaštitu granica Frontex. Do sada je to uglavnom bio zadatak svake članice EU ponasob“, rekla je kancelarka i dodala: "Evropa mora biti solidarna“.

Merkelova je taj apel adresirala ne samo partnerima u EU već i političarima iz sopstvenih redova ali i opozicije. Opozicija sastavljena od Zelenih i Lijevih traži više a na manje otvorenosti prema izbjeglicama i kritikuju izmjene Zakona o azilu. Lijevi su glasali protiv zakona i tražili velikodušniju politiku prema izbjeglicama. „To što sada doživljavamo je eklatantno zakazivanje države“, izjavila je novoizabrana šefica kluba poslanika Sahra Wagenknecht u kontekstu problema koje imaju gradovi i opštine u obezbjeđivanju smještaja i zbrinjavaju izbjeglica.

Zeleni su se suzdržali od glasanja. Time su željeli staviti do znanja da podržavaju dijelove zakona, kao što je onaj u kojem se kaže da savezni nivo treba da stavi više novca na raspolaganje za zbrinjavanje izbjeglica. Druge dijelove zakona su odbacili, na primjer obavezu da izbjeglice moraju ostati u Centrima za prihvat. Šefica kluba poslanika Zelenih Katrin Göring-Eckart zatražila je od konzervativaca da ne popuštaju pod pritiskom stanovništva.

Ustupak konzervativnoj struji u CDU

Poslanici Demohrišćanske unije Angele Merkel prihvataju njen kurs sa sve većim negodovanjem. Stoga je promjena Zakona o azilu ustupak konzervativnim članovima partije, koji sve više traže ograničavanje broja izbjeglica. Socijaldemokrati, koji sa demohrišćanima čine vladajuću koaliciju, glasali su za zakon. "Mi moramo sa „Uspjećemo“ preći na „Uradićemo“ , izjavio je predjedavajući Kluba poslanika SPD-a Thomas Oppermann.

Za strožije kontrole granica i više ograda za izbjeglice zalažu se bavarski demohrišćani CSU. Bivši ministar unutrašnjih poslova Hans-Peter Friedrich izjavio je da žali što u nacrt zakona nisu uvedene „tranzitne zone“, zatraživši ponovnu uspostavu teritorijalnog integriteta Njemačke i Evrope. „Njemačka mora bolje kontrolirati svoje granice i poslati na njih signal sa znakom Stop! To mu je donijelo velike kritike opozicije. Političar Lijevih Klaus Ernst interpretirao je to na taj način što je rekao kako bi Friedrichove namjere, da su ostvarene, u konačnici neizbježno dovele do naredbe za otvaranjem vatre.