1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Carinski udar

6. juli 2018

Uvođenjem carina na proizvode iz SAD, Peking je odgovorio na prethodno uvođenje američkih carina na kineske proizvode. Time je trgovinski spor dostigao novi stepen eskalacije.

Symbolbild Handelskrieg USA und China
Foto: picture-alliance/chromorange/C. Ohde

Nakon što su na snagu stupile carine SAD na kineske proizvode, Kina se, kako je navedeno, osjetila primoranom na „neophodni kontranapad". Portparol Ministarstva trgovine u Pekingu izjavio je da su SAD pokrenule „najveći trgovinski rat u svjetskoj istoriji". U ponoć (06:00 po srednjoevropskom vremenu) SAD su uvele posebne carine, u visini od 25 procenata na kineske proizvode, a u vrijednosti od 34 milijarde dolara. Kinesko Ministarstvo trgovine već ranije je za takav slučaj pripremilo jednake kontramere.

Predsjednik SAD Donald Tramp, koji inače, putem Tvitera u svijet šalje razne poruke, do sada nije spominjao početak trgovinskog rata sa Kinom. Možda je trenutno isuviše zauzet ostavkom šefa Agencije za zaštitu životne sredine Skota Priuta ili izborima na kojima po svaku cijenu želi da pobijedi. A možda se Tramp na taj ekonomski rat već toliko pripremio da smatra da to više nije vrijedno pomena.

Na kraju krajeva, eskalacija se zahuktava već mjesecima. Prvi korak vlada SAD napravila je početkom marta, kada je Tramp najavio uvođenje dodatnih carina na čelik i aluminijum – što naročito pogađa kinesku industriju. Ali to nije bilo dovoljno: carine koje su sada uvedene nisu usmjerene na pojedinačnu oblast, već na cjelokupnu kinesku privredu.

Sprovođenje politike „America first"

Radi se o carinama na robu u vrijednosti od ukupno 24 milijarde dolara. Tramp time želi da izjednači, kako smatra, nepravedni trgovinski bilans sa Kinom. Naime, Kinezi mnogo više prodaju u SAD, nego obrnuto. To znači da milijarde novca iz SAD odlaze u Kinu. Kada proizvodi „Made in China" zbog carina postanu Amerikancima skuplji, više se neće tako dobro prodavati. Američki potrošači će se onda okrenuti proizvodima „Made in USA". Tako se barem nada Tramp. To je prvo sprovođenje njegove politike „Amerika na prvom mestu" (America first), koje će ljudi neposredno osjetiti.

Nakon te prve paljbe, u trgovinskom ratu je sada već spremna nova municija. Predsjednik Tramp već ranije je najavio da će, u slučaju da Kina odgovori kontramerama, reagovati proširenje carina. Na udaru će onda biti i drugi kineski proizvodi u vrijednosti do 200 milijardi dolara.

Nemir na berzi

Zaoštravanje trgovinskog sukoba snažno je uzdrmalo berze u Aziji, početak trgovinskog rata poslednjih dana izaziva nemir. Barometar berze u Šangaju je najprije pao za 1,6 odsto, na najniži nivo u poslednje dvije i po godine, ali se potom opet stabilizovao rastom od jedan odsto. Indeks najvažnijih kompanija u Šangaju i Šendženu skočio je za jedan odsto, pokrivši prethodne gubitke. Njemački berzanski indeks Dax u petak nije bitno reagovao na eskalirajući sukob.

Strah od carina SAD na automobile

U slučaju uvođenja carina na automobile na udaru bi bili i Evrpoljani, naročito Nijemci. I njih u međuvremenu pogađaju carine na uvoz aluminijuma i čelika. Tramp je na početku iz njih izuzeo EU. Mnogo problematičnije bi međutim bile moguće carine na automobile. Tramp trenutno razmatra da li bi za automobile iz EU trebalo povećati carine za dvadeset odsto. To bi prije svega pogodilo njemačke proizvođače Dajmler, BMW i VW. Najkasnije tada bi se u potpunosti rasplamsao svjetski trgovinski rat.

bru/hb/pg/br (dap, rtr, afp)

 

Preskoči naredno područje Više o ovoj temi