1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Carla del Ponte - antidiplomata

Rose, Jasmina10. april 2008

Kakve je posljedice izazvala knjiga "Lov" Carle del Ponte? Odbor za istragu rada njemačkih tajnih službi ispituje danas Egipćanina iz Minhena Abdela Kafagija, uhapšenog u Sarajevu i mučenog u Tuzli.

Bivša glavna tužiteljica Haškog tribunala Carla del PonteFoto: AP

Knjiga" Lov, ja i ratni zločinci" Carle del Ponte, iako je za sada objavljena samo na italijanskom jeziku,  izazvala je negodovanje na Kosovu. U Srbiji del Ponteovoj prijeti podizanje krivične prijave, u Vatikanu se ona najvjerovatnije proklinje, što nije baš hrišćanski a od Švajcarske je dobila zabranu javnih nastupa, piše list "Zeit" u članku pod nazivom "Antidiplomata" i dodaje: "Neprijatelja je Carla oduvijek imala puno. Neki su se nadali da će od nje, kao ambasadorke u dalekoj Argentini, imati mira. Ali, od toga ništa. Del Ponteova dobro zna kako se izaziva skandal i podiže prašina. Na početku, kao tužiteljica za zločine u Ruandi, ona je ovu nadležnost morala predati posebnom odjeljenju zbog "preopterećenosti". U knjizi ona govori da je pravi razlog bio politički obzir. Del Ponteova je pred sud željela dovesti bivšeg vođu plemena Tuci i sadašnjeg predsjednika Ruande Pola Kagamea. Za takvo nešto nije međutim bilo šansi, jer je Kagamea štitio Washington. No, kako piše "Zeit" najveću prašinu podigla je tvrdnja u knjizi da su kosovski Albanci vršili trgovinu organima 300 zarobljenih Srba i Roma, što je naišlo na oštro potivljenje na Kosovu. U Srbiji Del Ponteovu očekuje krivična prijava Orgnizacije za nestale, jer je odustala od istrage protiv Albanaca, koji su trgovali ljudskim organima. Kada je protkle nedjelje lično htjela da predstavi svoju knjigu u Rimu, ministarstvo vanjskih poslova Švajcarske joj je zabranilo sve reklamne nastupe, riječima: Zahvaljujemo Vam se na Vašem brzom povrataku u Buenos Aires. No, ko poznaje Carlu del Ponte, zna da time slučaj nije okončan, piše nedjeljnik "Zeit"


Današnji Sueddeutsche Zeitung osvrće se na rad Odbora njemačkog Bundestaga za rad tajnih službi, koji rasvjetljava ulogu njemačke obavještajne službe BND u ratu u Iraku. S tim u vezi pominje se slučaj Egipćanina Abdela Halima Kafagija, uhapšenog u Sarajevu, koji će u četvrtak 10.04.08 biti saslušan pred ovim odborom.


Riječ je o 75-godišnjem Egipćaninu, koji od 1979. živi u Minhenu. Abdel Halim Kafagi je u septembru 2001. otputovao u Sarajevu, kako bi lično nadgledao štampanje jedne verzije Kur-ana na bosanskom jeziku. U noći između 24. i 25. septembra u njegovu sobu u sarajevskom hotelu Holiday Innu provalilo je desetak teško naoružanih muškaraca. Oni su, kako svjedoči Egipćanin Abdel Halim Kafagi počeli da ga udaraju. Nikada mu nije bio jasan razlog. Sve dok se nije pojavilo pismo Njemačke službe za kriminal, naslovljeno na njegovog advokata u Minhenu. U pismu je stajalo da su za Kafagija mislili da je Abu Subaida, blizak saradnik Osame bin Ladena. Dalja sudbina Egipćanina Kafagija može se, nastavlja "Sueddeutsche Zeitung", rekonstruirati iz akata i izjava svjedoka.  Sa povredama na glavi i uz jaka krvarenja tadašnji 70-godišnjak je helikopterom prebačen u američku vojnu bazu Orao (Eagle Base) u Tuzli. Preko SFOR-a, u čijem sastavu su bili i Nijemci, Amerikanci su tražili da se ispita Kafagijev identitet. Tako su 27. septembra dva isljednika Njemačke službe za kriminal s prevodiocem otišli u Sarajevo a potom i u Tuzlu, kako bi ispitali Kafagija. No, do toga nikada nije došlo.  U Tuzli su oni vidjeli da je njegova dokumentacija bila uprljana krvlju i da je Kafagi podvrgnut mučenju. S tim njemački oficiri nisu željeli imati posla i nakon dogovora sa svojim šefovima u Njemačkoj odbili su zadatak. To je samo produžilo Kafagijeve patnje.  To za opoziciju u njemačkom Odboru za istragu rada tajnih službi  predstavlja dokaz da su njemački agenti, ali i ured vlade Gerharda Schroedera, čiji je tadašnji šef  bio današnji njemački ministar vanjskih poslova Steinmeier, još 2001-e znali da su postojali tajni američki zatvori i da je dolazilo do otmica i mučenja lica, osumnjičenih za terorizam.