Gulenovci u Njemačkoj
10. juli 2019
Turska vlada optužuje Fetulaha Gulena (Fethullah Güllen) odnosno njegovu organizaciju "Hizmet" za pokušaj puča u Turskoj, za šta postoje brojne indicije. No, ostala je dužna da pruži dokaze. Nesporno je međutim da su pripadnici Gulenovog pokreta bili itekako prisutni u turskom državnom aparatu i da su koristili svoje pozicije ali i da ih je Erdoanova (Erdogan) partija AKP tolerisala, sve dok nije došlo do svađe između Erdogana i Gulena.
Nakon puča uslijedila je kampanja čišćenja: 10.000 ljudi otpušteno je iz državne službe a 40.000 uhapšeno. Većina od njih su bili Gulenovi simpatizanti ili je postajala samo sumnja u to. Mnoge od 800 Gulenovih škola u 150 zemalja širom svijeta, morale su biti zatvorene a među njima i one na Kosovu i u Maleziji.
Propovjednik kao zapovjednik
U Njemačkoj međutim Gulenov pokret uživa velike simpatije - u medijima, politici pa čak i u velikim crkvama. To pokazuju istraživanja novinara DW-a. Na pripadnike Gulenovog pokreta se u prvoj liniji gleda kao na Erdoanove žrtve i cijeni se njihova spremnost na saradnju. Čini se da tu nikakvu posebnu ulogu ne igra činjenica da se radi o pripadnicima konzevativnog islamskog propovjednika za kojeg je uspješno služenje islamu moguće samo kroz "islamizaciju života uz pomoć svih njegovih institucija", kako piše u njegovoj knjizi "Propovjednik kao zapovjednik".
Za šefa njemačke tajne službe BND Brunu Kala (Bruno Kahl) to je samo "civilno udruženje za vjersko i sekularno usavršavanje". Ambasada Njemačke u Ankari je u jednom izvještaju citirala turske izvore po kojima "konspirativni dio pokreta karakteriše striktna hijerarhija" i da "po svojoj strukturi poprima oblik organizovanog kriminala". Nije poznato da li je njemačka vlada usvojila ovu definiciju ali je na upit parlamentaraca saopštila: "Struktura Gulenovog pokreta nije transparentna".
I Služba za zaštitu ustavnog poretka kao tajna služba koja djeluje u unutrašnjosti Njemačke ophodi se prema Gulenovom pokretu na sličan, indiferentan način. Na inicijativu ministra unutrašnjih poslova savezne zemlje Rajnland-Pfalz (Rheinland-Pfalz) - socijaldemokrate Rodžera Levenca (Roger Lewentz) jedna radna grupa, sastavljenja od pokrajinskih saradnika ove tajne službe, počela je pratiti rad Gulenovog pokreta. Rezultat je bio da "nema dokaza niti indicija za protivustavne aktivnosti".
Međutim, prema informacijama Ministarstva Rajnland-Pfalza, tokom opservacije se pokazalo da u Gulenovim tekstovima postoje odlomci koji se moraju kritično preispitati i to u pogledu vjerskih sloboda, uloge vjere u javnom životu i odnosa prema ateistima.
Istovremeno, Gulenov pokret odbacio je svaku umiješanost u puč i nasilje u Turskoj, istakavši da se oni bave samo dijalogom i obrazovanjem. Od puča je pokret u Njemačkoj izgubio brojne pomagače. A onda je silazni trend polako zaustavljen. Čak je prošle godine najavljeno otvaranje dječijih vrtića koji su, kako je potvrdio predsjedavajući udruženja Tüdesb Irfan Kumru, veoma traženi.
Pokret ili sekta?
Gulenova udruženja i škole u Njemačkoj su profitirala dolaskom na hiljade ljudi iz Turske, koji su pobjegli nakon puča. Među njima je bilo puno profesora, nastavnika, poslovnih ljudi i državnih službenika. Samo tokom 2017. je 8.000 turskih građana podnijelo molbu za azil u Njemačkoj. O njima, po dolasku u Njemačku, brigu je vodilo udruženje "Akcija za pomoć izbjeglicama" (Aktion für Flüchtlingshilfe) iz Berlina. Ono im je davalo pravnu pomoć, pomagalo u pronalaženju stana i posla i brinulo se za njihove kurseve njemačkog.
Jedan bivši funkcioner Gulenovog pokreta je upozorio njemačke vlasti da imaju "nekritičan odnos" prema "sekti", kako je nazvao Gulenov pokret. On je rekao da Gulenovci imaju tajne, paralelne strukture i da način, na koji se prikazuju, ne odgovara realnosti. "Tu nemaju vlast udruženja već vlast imaju imami. Ti imami dolaze iz Turske a dovode ih pod najrazličitijim izgovorima, čak i kao novinare i knjigovođe. Ostaju po tri godine."
Gulenov pokret želi da na sve ovo odgovori tako što će pokazati veću transparentnost. Prije svega "Fondacija dijalog i obrazovanje", na čijem je čelu Ercan Karakoyun, se od puča neumorno trudi da u njemačkim medijima Gulenov pokret prikaže kao demokratski odgovor Erdoanovom autoritarnim poimanju države. Njihova vjerska poimanja, kako kaže Karakoyun, su kompatibilna sa Zapadom: "To se odnosi na usaglašenost vjere sa modernim načinom života, sa demokratijom, jer je riječ o poimanju islama koji je prilagođen današnjem vremenu".
Ali upravo je to ono u šta sumnjaju mnogi eksperti. Gulen, naprimjer, u svojim spisima daje prava ženama, ali ne navodi koja prava.
Ali u Njemačkoj čak ni crkve nemaju straha od Gulenovog pokreta. Za planirani objekat pod nazivom "House of One" u Berlinu, kući u kojoj bi pod istim krovom mogli da se mole pripadnici tri monoteističke vjere, Evengelistička crkva je kao partnera odabrala predstavnika Gulenovog pokreta. Nije ni čudo da Ercan Karakoyn kaže: Njemačka je na putu da postane naš novi centar".