Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt održao je u srijedu (20.9.2023.) konferenciju za novinare u Memorijalnom centru Potočari, na 20. godišnjicu otvaranja ovog spomen obilježja. Schmidt je podsjetio da su njegovi prethodnici dali veliki doprinos u osnivanju ovog centra, od Woflganga Petriča koji je 2001. godine donio odluku o osnivanju Fondacije "Srebrenica-Potočari spomen obilježje i mezarje", potom Paddy Ashdowna koji je 2003. godine prenio vlasništvo nad Fabrikom akumulatora na Fondaciju i na kraju Christiana Schwarz-Schillinga koji je 2007. godine donio Zakon o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari, stavivši ga pod ingerenciju države BiH.

„Danas sam donio odluku i imam u ladici još nekoliko odluka, kojima se želim pozabaviti pitanjima, koje se tiču žrtava i nastavka borbe za njihov status ali i odluka koje se tiču Memorijalnog centra. Tim odlukama će se omogućiti Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari da dalje razvije i širi aktivnosti koje su važne za sjećanje na genocid, kako bi se spriječilo njegovo poricanje, revizionizam, prevencija ponavljanje kršenja ljudskih prava i doprinijelo daljem pomirenju. Centar će biti proširen Institutom za istraživanje i edukaciju. Imat ćemo međunarodni tim koji će se sastojati od iskusnih stručnjaka i eksperata za genocid i baviti pitanjem genocida, kako bi dali doprinos ovom centru", rekao je Schmidt. 

„Zajedno sa čelnicima centra moja vizija daljeg razvoja centra je, ne samo da vršimo komemoraciju koja je bitna, nego da pristupimo obrazovanju mladih generacija u Evropi, da im pokažemo i naučimo ih šta se ovdje dogodilo. Također, trebamo razmišljati o visokopozicioniranim stručnim međunarodnim zvaničnicima koji mogu dati doprinos ovom centru“, izjavio je Visoki predstavnik u BiH.

„Druga odluka se odnosi na zabranu izbora i imenovanja na javne funkcije svih osoba koje su osuđene za genocid, ratni zločin i zločin protiv čovječnosti kao i zabranu dodjele nagrada i odlikovanja tim licima. Neke stvari će uslijediti, uključujući i aktivnosti koje se tiču ostvarenja štete i naknade za žrtve genocida i ratnih zločina“, rekao je Schmidt.

Bill Clinton: Najveća postignuće je graditi sjećanje na žrtve

Povodom obilježavanja 20. godišnjice od osnivanja Memorijalnog centra u Srebrenicia nakon Schmidtovog govora se prisutnima u Potočarima obratio bivši američki predsjednik Bill Clinton.

"Nikada neću zaboraviti sudjelovanje u otvaranju Memorijalnog centra 2003. godine. Kao što sam rekao tog dana, nadao sam se i molio da ovo mjesto bude ozbiljan podsjetnik cijelom svijetu na našu zajedničku ljudskost. To je mjesto sjećanja i promišljanja, trajnog odavanja počasti izgubljenim životima i svečanog obećanja da moramo biti na oprezu, kako se takve strahote ne bi ponovile više nikada ni u Bosni i Hercegovini, ni bilo gdje drugo. Svima, koji su doprinijeli da ovaj Memorijalni centar postane ono što je danas, kažem hvala. Danas i uvijek", istakao je Clinton.

Poručio je i da, dok se prisjećamo više od 8.000 muškaraca i dječaka ubijenih u genocidu u Srebrenici, najveća počast koju im možemo odati je da izgradimo budućnost vrijednu sjećanja na njih.

Kako je nastao Memorijalni centar?

Preživjeli iz srebreničkog egzodusa bježe i raseljavaju se diljem Federacije BiH ali i velikog broja zemalja širom svijeta. Istovremeno počinje traganje za nestalim i istinom o njihovim sudbinama, koje svakim danom pokazuju surovu tragičnost nemjerljivog zločina. Porodice nastradalih se organizuju u više udruženja. Počinje otkrivanje masovnih grobnica i prikupljanje posmrtnih ostataka.

Dug je i trnovit put do početka prvih identifikacija. Istovremeno počinju i razmišljanja o mjestu njihovog pokopa, spomen obilježju. Na momente ove rasprave poprimaju i političke pa i druge tonove. Ipak nesuglasice se prevazilaze, postignut je konsenzus i uz pristanak većine predstavnika porodica nastradalih donosi se odluka da spomen obilježje i mezarje bude tamo gdje je sve i počelo, u Potočarima

25.10. 2001.godine, tadašnji Visoki predstavnik Međunarode zajednice u BiH Volfgang Petrič odredio je da lokacija u Potočarima u opštini Srebrenica bude spomen obilježje i mezarje osobama koje su ubijene tokom pada Srebrenice u julu 1995. godine.

Volfgang Petrič je 10. maja 2001.godine donio odluku, kojom je osnovana i Fondacija Srebrenica - Potočari spomen obilježje i mezarje. Definisana je uloga Izvršnog odbora i Savjetodavne radne grupe fondacije.

11. jula 2001.godine je na komemoraciji u Potočarima postavljen i otkriven kamen temeljac Memorijalnog centra. Na istom mjestu 11. jula naredne godine, na komemorativnom skupu koji je tada održan, predstavljen je i otkriven jedinstven model nišana na mezarima svih ukopanih. 11. oktobra 2002.godine održana je ceremonija otpočinjanja radova.

Podsjetnik da se tako nešto više nikome i nikada ne ponovi

Memorijalni centar je izgrađen kao memorijalni kompleks sa ulogom da čuva i njeguje sjećanja na žrtve genocida kao svojevrsni podsjetnik i opomena budućim generacijama da se tako nešto više nikome i nikada ne ponovi.

Prvi ukopi u Memorijalnom centru u Potočarima obavljeni su 31. marta 2003 godine kada je ukopano 600 identifikovanih posmrtnih ostataka. Tokom te godine obavljene su tri kolektivne dženaze za žrtve genocida. Druga dženaza je bila 11. jula kada su ukopane 282 žrtve. Na trećoj kolektivnoj dženazi 20.septembra iste godine, kada je Centar  zvanično otvorio Bil Klinton, tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država., ukopano je 107 osoba.

Ukopavanjima po nekoliko stotina žrtava, svake godine 11. jula, Memorijalni centar sa mezarjem je postao mjesto trajnog čuvanja sjećanja na genocid, kao opomena budućim generacijama na ratne strahote i posljedice koje iz toga proizilaze.

U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada je ukopana 6.751 žrtva genocida. Do sada je na zahtijev porodica žrtava individualno ukopano izvan lokacije Potočari 250 posmrtnih ostataka.

Zakon o Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari

Odlukom Visokog predstavnika 2007. godine donijet je Zakon o Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, Spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida. Tim zakonom Centar je ustanovljen kao pravni nasljednik prvobitne Fondacije sa sjedištem u Potočarima, a definisan je i njegov zvanični naziv.

U februaru ove godine, aktuelni visoki predstavnik Christian Schmidt  je izmijenio Zakon o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari, prilagodivši raniju odluku aktuelnoj situaciji kako bi olakšao rad centra. Sada je omogućeno da se neutrošena sredstva, prvobitno namijenjena za ukope, koriste u druge svrhe, uz prethodnu saglasnost donatora.

Institucija Memorijalnog centra održava stalnu saradnju sa brojnim organizacijama, centrima u regionu i šire, te kroz različite projekte nastoji spriječiti pokušaje revizije sudski utvrđenih činjenica i falsifikovanje istorije.

Memorijalni centar Srebrenica svake godine učestvuje u organizaciji Dana sjećanja na žrtve genocida – 11. jula. Podržava različite aktivnosti promovisanja saradnje, multietnički dijaloga i pomirenja, kao i prevencije genocida u svijetu.

Ovaj centar se protiv negiranja genocida bori kroz izdavanje publikacija, video-sadržaja, prikaza i pregleda kojim putem web-stranice, društvenih mreža i partnerskih medija informiše javnost i podiže svijest o genocidu.

Spomen obilježje Potočari ima i jednu od najvećih biblioteka u BiH koja raspolaže značajnom literaturom vezanom za genocid nad Bošnjacima u tzv. "zaštićenoj zoni UN-a". U postavci Dokumentacionog centra, mogu se pogledati sadržaji koji prate hronologiju genocida u i oko Srebrenice.

U spomen-sobi je od 2007. godine prisutna stalna postavka pod nazivom "Crna soba - lične priče" u sklopu koje su izloženi lični predmeti žrtava genocida, pronađenih u masovnim grobnicama.

Posebna pažnja u Memorijalnom centru Srebrenica, pridaje se stalnoj istraživačkoj djelatnosti prikupljanjem svjedočenja i ličnih predmeta žrtava genocida, analizama značajnih presuda i krivičnog gonjenja odgovornih za genocid i zločine protiv čovječnosti.

Istraživački arhiv radi na prikupljanju ličnih predmeta, fotografija i dokumenata,uspostavljajući komunikaciju s članovima porodica žrtava genocida.

U cilju prepoznavanja ili identifikacije mogućih prijetnji ili narativa koji mogu rezultirati novim genocidom Memorijalni centar razvija i obrazovne programe - predavanja za učenike i studente. Povezuje se sa obrazovnim institucijama i organizacijama BiH regije i šire.

 

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu