Christoph Heusgen, koji se već više od 40 godina bavi vanjskom politikom, kao diplomat je povremeno izazivao pozornost svojim oštrim riječima, recimo u Ujedinjenim narodima. A sada će ovaj 66-godišnjak doći na čelo Minhenske sigurnosne konferencije, uglednog foruma za dijalog o vanjskoj i sigurnosnoj politici. On već mjesecima upozorava, ne samo s obzirom na sukob oko Ukrajine, na nužnost postojanja jedne zajednice država „koja provodi međunarodno pravo".

Heusgen se smatra jednim od najiskusnijih njemačkih diplomata. On je djelovao u Europi i SAD-u, no ne i u Africi, Aziji i Latinskoj Americi.

Preko Bruxellesa do Ureda kancelara

Heusgen, član Kršćansko-demokratske unije (CDU), vrlo rano je zauzimao odlučujuće vanjskopolitičke položaje. Od 1993. do 1997. bio je zamjenik šefa ureda tadašnjeg njemačkog ministra vanjskih poslova Klausa Kinkela. Od 1999. do 2005. je u Bruxellesu vodio ured i politički stožer Javiera Solane, tadašnjeg visokog predstavnika za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a. 

Nakon pobjede Angele Merkel na parlamentarnim izborima 2005. godine nova kancelarka je ovog katolika iz Porajnja dovela u svoj ured kao vanjskopolitičkog savjetnika. On ju je pratio na putovanjima u inozemstvo i u skladu s time je dobro umrežen.

Povremeno je putovao i bez kancelarke, ali po njezinom nalogu. Kada je 2013. objavljeno da su američke tajne službe prisluškivale vodeće strane političare, pa i Angelu Merkel, i kada su zahladnjeli transatlantski odnosi, Heusgen je bio član njemačkog izaslanstva koje je tražilo objašnjenja u Washingtonu.

Iz Berlina za New York

Prije saveznih parlamentarnih izbora 2017. Heusgen je iz ureda kancelarke otišao u Ujedinjene narode. Ovaj diplomat, koji je 80-ih godina prošlog stoljeća studirao u SAD-u i od 1983. radio u njemačkom generalnom konzulatu u Chicagu, postao je njemački veleposlanik pri UN-u. Na toj je dužnosti ostao četiri godine.

Za vrijeme svog mandata dva puta je, u travnju 2019. i srpnju 2020., predsjedao sjednicama Vijeća sigurnosti UN-a. Tu se povremeno događalo da ruske i kineske blokade UN-ove pomoći ratom razorenoj Siriji glasno i jasno nazove „ciničnima". I Rusija i Kina su reagirale ljutito na njemačko stajalište. Ali Heusgenova ocjena je bila jasna: Vijeće sigurnosti UN-a je izdalo ljude u Siriji. 

On je agirao nekonvencionalno i u jednoj raspravi u ovom tijelu o stanju u Pojasu Gaze. Tu je od predstavnika Izraela i Palestinaca zatražio da ostave po strani svoje pripremljene govore i predoče konkretne i konstruktivne prijedloge za rješavanje krize.

Kada je Njemačka devet puta u godinu dana glasovala za antiizraelske prijedloge, Centar Simon Wiesenthal ju je 2019. optužio za antisemitizam. Heusgen je, kako je navedeno, također izjednačio raketne napade radikalnog palestinskog Hamasa s praksom izraelske vojske, koja je rušila kuće palestinskih „terorista". No optužbe za antisemitizam kao neosnovane nije odbacila samo njemačka vlada, nego i izraelski veleposlanik u Berlinu.

Heusgen se manje ustručava izreći jasne riječi nego mnogi drugi veleposlanici. Možda se i zato tako izjašnjava o aktualnom sukobu oko Ukrajine, jer je i sam sudjelovao u pregovorima o sporazumu iz Minska, koji je, doduše, Ukrajinu, Rusiju i separatiste doveo za isti stol, ali je još uvijek ugrožen.

Vrlo brzo nakon početka ruske agresije on je izašao s prijedlogom da se zabrani ulazak u EU novoizabranim čelnicima separatističkih područja Donjeck i Luhansk i zalagao se za izradu popisa osoba kojima se ne smije izdati viza.

Borac za „međunarodno pravo"

I sada, dobrih sedam godina kasnije, Berlin treba igrati važnu ulogu, istaknuo je diplomat Heusgen u jednom intervjuu za Deutsche Welle. „To smo učinili već prošli put, kada je nakon upada Rusije u Ukrajinu kancelarka Merkel zajedno s predsjednikom Hollandeom dovela za isti stol ukrajinskog predsjednika Porošenka i Putina." To je nazvano „normandijski format".

Možda je taj aktualni sukob razlog za zalaganje budućeg šefa Minhenske sigurnosne konferencije u nizu intervjua za jednu zajednicu država „koje će se založiti za međunarodno pravo", sankcije i dijalog. „Ono što mi ovoga puta želimo je da se pokaže vrlo jaka, masivna reakcija", rekao je Heusgen za DW. I naglasio da Rusija mora točno znati što će se dogoditi ako Putin stvarno napadne Ukrajinu.

Sada će Heusgen naslijediti Wolfganga Ischingera (75), koji je u svoje doba isto tako bio jedan od najiskusnijih njemačkih diplomata. Ischinger ovih dana vodi Minhensku konferenciju po zadnji put. Idućom, 60. konferencijom u Münchenu predsjedat će novi šef Christoph Heusgen.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu