Za sirovine poput kobalta, bakra, litijuma i nikla postoje naznake značajnog poskupljenja u budućnosti. To će imati posljedice na energetsku tranziciju jer su upravo ti metali potrebni za proizvodnju električnih automobila, solarnih sistema i vjetroelektrana. "Potražnja za ovim sirovinama će tokon narednih decenija naglo porasti", navodi se u studiji njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja (DIW).

Oko 2030. cijene bi mogle dostići svoj vrhunac i ostati na tom nivou godinama. "Oni bi stoga predstavljali prepreku energetskoj tranziciji", kaže naučnik sa DIW-a Lukas Boer, pozivajući se na ispitani scenario, koji izričito nije predviđen da bude prognoza.

Velike količine bakra potrebne su za izgradnju vjetroelektrana i fotonaponskih sistema, a kobalta, litijuma i nikla za baterije u električnim automobilima. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), godišnja potrošnja bakra će se vjerovatno udvostručiti u narednih 20 godina, nikla više nego utrostručiti, a kobalta ušestostručiti.

20 puta više litijuma?

Potražnja za litijumom će vjerovatno najviše rasti. Očekuje se da će 2040. potražnja za ovim lakim metalom biti veća za više od 20 puta nego danas. Ponuda će usljed toga imati poteškoća da održi korak sa većom potražnjom. Kako se ovi metali dobijaju u rudnicima i to uz velike troškove, moglo bi proći i do 20 godina prije nego što se razviju nova nalazišta.

Posljedice toga bi bile znatno veće cijene. Prema scenariju koji predviđaju ispitivanja DIW-a, bakar bi 2030. mogao biti skuplji za gotovo 70 posto nego 2020. godine, a litijum za skoro 180 posto.

Nove tehnologije na pomolu

Njemački naučnici također ukazuju da bi nepredviđeni tehnološki napredak mogao ublažiti potencijalna povećanja cijena i smanjiti troškove energetske tranzicije. Isto vrijedi i ukoliko se alternativni materijali pokažu prikladnim za proizvodnju i skladištenje obnovljive energije.

Razvoj koji se trenutno može primijetiti kod električnih automobila. Tesla već neko vrijeme u nekim modelima koristi litijum-željezno-fosfatne (LFP) baterije za koje nije potreban kobalt. Još bolje u zaobilaženju upotrebe skupih sirovina su natrijum-jonske baterije, za koje nisu potrebni litijum, kobalt ili bakar. Tu tehnologiju, primjerice, koristi kineski koncern CATL. Kineska kompanija trenutno gradi fabriku baterija u Erfurtu u koju ulaže skoro dvije milijarde eura.

Važne su političke odluke

Bez obzira na tehnološka poboljšanja, DIW smatra da su političke odluke posebno važne. „Političke odluke ključne su za energetsku tranziciju“, ističe Boer. „Neizvjesne perspektive za regenerativne energije ili električne automobile sprječavaju, primjerice, ulaganja u eksploataciju metala u rudnicimA." Prema Boeru, nužna je globalno koordinirana klimatska politika koja proizvođačima daje veću sigurnost planiranja.

fs/tagesschau

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.