Katastrofalne poplave koje su zadesile sjevernu Hercegovinu, nakon kojih broj žrtava raste iz sata u sat, neće odgoditi održavanje lokalnih izbora u cijeloj BiH u nedjelju 6. oktobra. Centralna izborna komisija BiH je u stalnom zasjedanju razmatrajući izvještaje opštinskih izbornih komisija o eventualnoj tehničkoj mogućosti za održavanje izbora. To se prvenstveno odnosi na dostavljanje izbornog materijala s obzirom da su pojedine putne komunikacije u potpunosti presječene.

„Odluka se može odnositi na određene izborne jedinice, na određena ili sva biračka mjesta u izbornim jedinicama. Tako da ćemo procjenjivati. Ali izbora će biti u većem dijelu BiH“, rekla je predsjednica CIK-a  Irena Hadžiabdić.

Izbore prolongirati za više od sedam dana 

Na kraju je donesena konačna odluka da se u mjestima koja su zahvaćena katastrofalnim poplavama prolongiraju izbori. Nakon što su dobili informacije od nadležnih institucija, civilne zaštite, donesena je odluka o načinu održavanja izbora.

Izbori se odgađaju u Jablanici, Konjicu, Kiseljaku i Kreševu te na tri biračka mjesta u Fojnici - Gojevići, Dusina i Bakovići.  

O daljem načinu definisanja izbornog procesa u ovim mjestima, CIK će se naknadno izjasniti nakon što dobije dodatne informacije sa terena. Što se tiče prolongiranja izbora u poplavama pogođenim područjima, stručnjaci su mišljenja da je potrebno uzeti u obzir činjenicu da stanovništvo koje živi na tom prostoru neće biti spremno za sedam dana izaći na izbore, što je uobičajena praksa. Međutim, zakon daje prostor od 30 dana.

„Ovdje bih ostavio tu tehničku stvar po strani pa čak i da se mogu održati za sedam dana ja bih pokazao malo empatije prema tim ljudima. Tražiti od njih da u takvom stanju izlaze na izbore i nakon sedam dana nije primjereno i mislim da će i CIK o tome voditi računa“, rekao je nekadašnji član CIK-a Vehid Šehić.

A izborni dan će biti nešto drugačiji nego u ranijim izbornim ciklusima, prvenstveno zbog izmjena Izbornog zakona BiH, nametnutih od strane visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita. 

Skeneri najznačajnija promjena

Iako će mnogi reći da se radi o kozmetičkim promjenama, novine se prvenstveno odnose na uvođenje skenera na nešto više od 400 biračkih mjesta kroz tri pilot projekta. To se odnosi na biometrijsku identifikaciju, zatim autentifikaciju birača, te optičke skenere i automatsko prebrojavanje glasačkih listića, kao i video-nadzor. Direktorica USAID-ovog programa podrške izbornom integritetu u Bosni i Hercegovini Tihana Bartulac Blanc, rekla je prilikom testiranja skenera prije nekoliko dana, da je glasanje uz upotrebu optičkih skenera identično glasanju na redovnim biračkim mjestima.

„Na vrhu glasačke kutije imate skener i u njega ubacite glasački listić. Tako da nema puno ni interakcije sa glasačkim kutijom“, rekla je Bartulac Blanc, navodeći da će skener obavijestiti da li je listić skeniran ili eventualno oštećen što će zahtijevati zamjenu glasačkog listića. Optimistična je u pogledu mogućnosti da bi se ovaj sistem mogao proširiti i na izbore 2026. godine.

„U ovom trenutku to je pilot, ne možemo reći sa sigurnošću. Moramo vidjeti kako će građani Bosne i Hercegovine reagovati, kako će tehnologija iznijeti sve to. Hoće li biti problema o kojima razgovaramo ili će sve biti onako kao što smo planirali“, zaključila je Bartulac Blanc.

Iz koalicije Pod lupom koja nadgleda tok izbornog procesa rekli su da ukoliko skeneri ne budu na svim biračkim mjestima na izborima za dvije godine, da ih ne treba ni održati.

„Jer ovo je već toliko duboko ušlo u kriminal gdje se ne biraju sredstva da se dođe do pozicije. Gdje jedino tehniku možemo koristiti da učinimo da su izborni rezultati stvarno izborna volja birača, a ne brojača kako to govore u žargonu“, kaže Vehid Šehić, član ove nevladine organizacije.

Osim što je izmjenama Izbornog zakona definisan novi način izbora predsjednika biračkih odbora koje sada ne postavlja stranka već CIK, bitna izmjena je sam način glasanja. Naime, birači sada mogu označiti najviše tri kandidata na jednoj listi koju odaberu. Ukoliko označe više kandidata, glas automatski pripada listi a ne kandidatima koji su dobili glas.

Brojke

Intervencijom na Izborni zakon, konačno je zabranjena i kandidatura licima koja su pravosnažno osuđena za ratne zločine. Politički subjekti su na svojoj koži u ovoj izbornoj kampanji najviše osjetili izmjene koje se odnose na preuranjenu kampanju ili zloupotrebu javnih resursa, što prema mišljenju predstavnika nevladinih organizacija nije dovoljno iskorišteno.

U periodu od 48 časova prije otvaranja biračkih mjesta pa do njihovog zatvaranja, zabranjeno je objavljivati rezultate istraživanja javnog mnenja u vezi sa glasanjem i izborima. Izborna tišina počela je jutros u sedam časova i trajaće do zatvaranja birališta u nedjelju u 19 časova.

Na lokalnim izborima bira se ukupno 58 opštinskih vijeća u Federaciji BiH, 53 skupštine opština u Republici Srpskoj, 111 načelnika, 21 gradsko vijeće u Federaciji BiH, 10 skupština gradova u Republici Srpskoj, 32 gradonačelnika, te Skupština Brčko distrikta.

Za učešće na izborima ovjereno je 296 ovjerenih političkih subjekata, među kojima se nalaze 110 političkih partija, 58 koalicija, 76 nezavisnih kandidata, 43 nezavisna kandidata nacionalnih manjina i 9 lista nezavisnih kandidata. Ukupno je ovjereno 26.089 kandidata.

U Centralni birački spisak upisano je tri miliona i 400 hiljada birača, među kojima je oko 40 hiljada birača koji će glasati putem pošte i nešto više od 1200 koji će moći glasati u 14 diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u osam država- Srbiji, Njemačkoj, Austriji, Danskoj, Holandiji, Sloveniji, Švedskoj i Belgiji.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu