U proteklim danimaizraelska vojska izvela je više vazdušnih napada na položaje Hezbolaha u Bejrutu i na jugu Libana, a sada je i sa kopnenim trupama ušla na libansku teritoriju. Time je reagovala na napade šiitske milicije. Jer, Hezbolah je, u kontekstu rata sa Iranom, prvi put u noći na ponedeljak raketama i dronovima gađao ciljeve na sjeveru Izraela.

Time je vojna eskalacija postala dio šireg regionalnog sukoba. Iz perspektive izraelskog rukovodstva ne radi se samo o neposrednoj reakciji na napade milicije. Izrael zapravo slijedi više strateških ciljeva – od slabljenja Hezbolaha, preko stabilizacije sjeverne granice, pa sve do suzbijanja iranskog uticajau regionu.

Uklanjanje vojne prijetnje

Izrael smatra Hezbolah jednom od najvećih vojnih prijetnji za zemlju. Ta šiitska organizacija raspolaže velikim arsenalom raketa i relativno dobro organizovanom vojnom strukturom. Prema procjenama izraelskih bezbjednosnih krugova, Hezbolahovim oružjem može biti gađan gotovo čitav Izrael.

Načelnik Generalštaba izraelske vojske, Ejal Zamir, izjavio je prema pisanju lista Harec da Izrael neće završiti rat dok prijetnja od Hezbolaha ne bude uklonjena. Cilj je dugoročno oslabiti ili uništiti vojne sposobnosti te milicije u Libanu koja je saveznikIrana.

Stručnjak za Izrael Peter Lintl iz berlinske Fondacije za nauku i politiku (SWP) smatra da je riječ o promenjenoj vojnoj logici. „To je nova vojno-strateška orijentacija Izraela koja se razvila nakon 7. oktobra“, kaže on. Cilj više nije samo obuzdavanje protivnika, već „borba protiv njih na način da više uopšte ne predstavljaju opasnost“.

Istovremeno, politikolog ukazuje i na granice takve strategije: „Hezbolah je duboko ukorijenjen u društvu i čvrst dio libanske društvene strukture." Potpuno uklanjanje organizacije zato je skoro nerealno. Vjerovatnije je da će Izrael pokušati da „stvori tampon-zonu na jugu i tamo zauzme položaje Hezbolaha“.

Zaštita i povratak stanovništva na sjeveru Izraela

Još jedan cilj Izraela jeste trajno stabilizovati bezbjednosnu situaciju na sjeveru zemlje. Od napada Hamasa na Izrael u oktobru 2023. i kasnijih sukoba sa Hezbolahom, brojna mjesta blizu libanske granice su evakuisana. Desetine hiljada ljudi moralo je da napusti svoje domove.

Kako piše list Tajms of Izrael, izraelska vlada je kao dodatni cilj vojnih operacija postavila „bezbjedan povratak stanovnika sjevera u njihove domove".

Lintl ipak smatra da politička perspektiva u svemu tome dobija premalo pažnje. Trenutno se prije svega radi o tome da se protivnicima nanese što veća šteta. Politički koncept za Liban jedva da se može prepoznati.

„Političku ideologiju ne možete bombardovati i tako je ukloniti“, naglašava Lintl. Vojni pritisak može kupiti vrijeme, ali ne rješava trajno osnovni politički problem.

Slabljenje iranske mreže saveznika

Izrael Hezbolah posmatra i kao dio šire regionalne mreže pod vođstvom Irana. U tu mrežu spadaju, pored milicije u Libanu, i proiranske grupe u Iraku i Siriji, kao i Huti u Jemenu.

Izraelski načelnik Generalštaba Ejal Zamir izjavio je prema pisanju Jerusalim posta da Izrael želi da ukloni prijetnju „šiitske osovine“ koju predvodi Iran. U izraelskim analizama navodi se da Teheran svoj uticaj u regionu ostvaruje upravo preko takvih saveznika i da sukobe sa Izraelom često vodi posredno preko tih grupa.

Lintl smatra da je takav pristup u osnovi razumljiv. „Svaka država ima legitimni interes da zaštiti svoje stanovnike", kaže on. Izrael je nakon napada Hezbolaha iskoristio priliku da vojno djeluje protiv milicije.

Istovremeno upozorava na posljedice takvih operacija. Zaštita izraelskog stanovništva često ima velike posljedice u Libanu: „Pokušaj stvaranja tampon-zone znači i to da desetine hiljada ljudi sa juga Libana moraju biti evakuisane.“

Sprečavanje koordinisanog rata na više frontova

S tim je usko povezan strateški cilj Izraela da spriječi veliki „rat na više frontova“. No, premijer Benjamin Netanjahu je još prošle godine izjavio da se Izrael nalazi u takvom ratu sa Iranom i njegovim saveznicima.

Izrael se ne suočava samo sa Hezbolahom u Libanu, već i sa militantno-islamističkim Hamasom u Pojasu Gaze, kao i sa drugim milicijama povezanim sa Iranom u regionu.

Bezbejdnosne analize pretpostavljaju da bi ti akteri u slučaju eskalacije mogli istovremeno napasti Izrael. Takav koordinisan napad raketama, dronovima ili drugim oružjem ozbiljno bi opteretio izraelsku odbranu.

Procjenjuje se da samo Hezbolah raspolaže sa do 150.000 raketa. Zbog toga Izrael pokušava vojno da oslabi pojedine aktere iranske mreže prije nego što dođe do takve eskalacije.