„Atlas civilnog društva“ pokazuje mračnu sliku: sloboda izražavanja, pravo na mirno okupljanje i udruživanje – sve su ovo prava koja koristi sve manji broj ljudi u svijetu. Evangelistička humanitarna organizacija „Hljeb za svijet" je danas (31.1.2018) predstavila izvještaj u kojem navodi da samo dva posto ljudi u svijetu neograničeno koristi ljudske slobode. Međutim, taj trend je u opadanju.

Stanje u kojem se nalazi civilno društvo je u navedenoj studiji svrstano u pet kategorija: otvoreno, suženo, ograničeno, potlačeno i zatvoreno. BiH, kao i sve zemlje regiona nalazi se u kategoriji „ograničeno“. Njemačka je svrstana u kategoriju „otvoreno“. Atlas pruža informacije o tome koje slobode uživa civilno društvo u kojoj zemlji ili koliko je sistematski pod pritiskom. Informacije potiču od CIVICUS-a, svjetske organizacije za građansku participaciju. Autori zaključuju da postoji veza između razvoja i slobode: „Ako se vrši pritisak na stanovništvo, tada nastaju konflikti i to otežava razvoj", kaže Julia Duchrow iz organizacije „Hljeb za svijet" koja je radila na izradi studije. Dugoročni razvoj i blagostanje su mogući samo ako je civilno društvo u nekoj zemlji slobodno", kaže Duchorowa.

Ako neko živi u zemlji koja se nalazi u grupi „otvoreno", može biti sretan. Samo 148 miliona ljudi od ukupno 7,6 milijardi na svijetu uživa u životu u otvorenom civilnom društvu u kojem ljudi imaju mogućnost da „bez pravnih i praktičnih barijera mogu formirati udruženje, demonstrirati na javnom mjestu i dobijati i širiti informacije". Među 22 takve zemlje se nalaze Njemačka, Danska, Švajcarska i Portugal.

U studiji je posebna pažnja posvećena šest zemalja u svijetu: Kenija, Čad, Brazil, Honduras, Filipini i Azerbejdžan. „Zajedničko za sve zemlje je da je civilno društvo u tim zemljama pod sve većim pritiskom", kaže Julia Duchrow. Bilo da je riječ o nasilju, nerazjašnjenim ubistvima ili ljudima koji su nestali na misterozan način. U mnogim zemljama policija vrši nasilje kako bi zastrašili ili ugnjetavali političke protivnike ili neistomišljenike. Različiti zakoni koji imaju uticaj na civilno društvo se dodatno ograničavaju. U Azarbejdžanu naprimjer se nevladine organizacije ne smiju slobodno organizovati niti smiju dobijati novac iz inostranstva.

Trend ka autoritarnim režimima

Autori studije su zabilježili jasan trend u pravcu autoritarnih režima. Za to postoje različiti razlozi. U Keniji su pod pritiskom organizacije koje se zalažu za slobodne izbore. Na Filipinima se progone ljudi koji su protiv ubistava koja je naredio predsjednik Dutertes u okviru borbe protiv droge.

"U mnogim zemljama se ljudi hladnokrvno ubijaju i ne dešava se uopšte ništa da se ta ubistva rasvijetle", kaže Duchrow. Kroz takav odnos se nastavlja kršenje ljudskih prava i despoti u mnogim zemljama dobijaju podršku dijela stanovništva. Filipinski predsjednik bez obzira na represije ima veliku podršku. „Na žalost, nacionalističke tendencije među stanovništvom su trenutno u usponu", tvrdi Duchrowa.

U studiji nisu loše ocijenjene samo zemlje u razvoju. U centru pažnje su i zemlje članice EU. Tako su npr. Francuska, Velika Britanija i Španija svrstane u drugu kategoriju: suženo. Civilno društvo je u tim zemljama uglavnom slobodno, ali u studiji se te zemlje optužuju za „pravno gonjenje ili na drugi način uznemiravanje udruženja koja su kritična prema vladi". U tu kategoriju spadaju i SAD.

Mađarska – evropsko problematično dijete

Problematično dijete unutar EU je Mađarska, zemlja koja se zajedno sa Kazahstanom, Tunisom i Filipinima nalazi u trećoj kategoriji. U atlasu se ocjenjuje da se slobodan razvoj osnovnih prava od strane vlade ometa kombinacijom pravnih i praktičnih ograničenja".

Julia Duchrow kaže da se mnoge zemlje prozivaju zbog ograničavanja prava na borbu protiv terorizma. Turska je u ovom slučaju dobar primjer. U toj zemlji Erdoganova vlada na osnovu toga sve više ugrožava vladavinu prava. Ali, i Francuska je nakon terorističkih napada uvela vanredno stanje, prije svega u kaznenom pravu. Tako je npr. proširen zakon kojim se dozvoljava duže zadržavanje u zatvoru osumnjičenih osoba.

Ograničavanje slobode civilnog društva je od 2006. godine u porastu i obuhvata mnoge različite mjere. Autori studije su zabrinuti i zbog progona novinara i suzbijanja širenja informacija. Primjera je mnogo: novinar Deniz Yücel se skoro godinu dana nalazi u turskom zatvoru. Vlada u Azerbejdžanu je pokušala ućutkati novinarku Khadiju Ismajilovu tako što ju je smjestila u zatvoru, a sve zbog toga što je namjeravala izvještavati o korupciji.

Julia Duchrow apeluje na sve građane da se udruže i da se ne daju ućutkati. Ako vlade ne budu imale otpor od strane građana, onda imaju odriješene ruke: spirala tlačenja i progona se nastavlja.