Ove sedmice počinje COP28 - godišnji samit UN-a usmjeren na  sprječavanje klimatske katastrofe,  čiji je domaćin zemlja koja živi od nafte:  Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE).

Izbor zemlje domaćina za 28. pregovore o sprječavanju klimatskih promjena pokazao se kontroverznim, kao i odluka da konferencijom predsjedava Sultan al Jabar, ministar industrije i napredne tehnologije Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji je ujedno i izvršni direktor Nacionalne naftne kompanije u Abu Dhabiju.

Dok su svjetski lideri pozdravili ovo imenovanje Al Jabara, inače prvog čovjeka za fosilna goriva u UAE, američki izaslanik za klimu John Kerry nazvao je to "groznim izborom". Mnogi političari i ekološke grupe bili su ogorčeni. Više od 130 poslanika iz EU i SAD potpisali su i poslali otvoreno pismo, u kojem se navodi da predsjedavanje Sultana Al Jabara klimatskom konferencijom UN-a "rizikuje da potkopa pregovore".

Diskusije, koje će se voditi na COP28,  obuhvatit će sve: od rješavanja pitanja emisija štetnih gasova koji nastaju u poljoprivredi, sigurnosti zaliha hrane - do načina na koji se zemlje mogu prilagoditi vremenskim ekstremima dok se planeta Zemlja zagrijava zbog upotrebe fosilnih goriva. Ali, tri ključna pitanja će dominirati konferencijom: finansiranje klimatskih promjena za ranjive zemlje, obećanja koja se odnose na smanjenja emisija štetnih gasova i postepeno ukidanje fosilnih goriva.

Fond za gubitke i štete

Osnivanju „Fonda za gubitke i štete", namijenjenom zemljama sa niskim prihodima, koje su pogođene ekstremnim vremenskim prilikama, dugo su se opirale bogate nacije sa visokim stopama zagađenja iz straha da će morati plaćati ogromne sume novca. Studija iz 2018. procijenila je da bi gubici i štete nastale zbog klimatskih promjena mogli koštati ugrožene zemlje između 290 i 580 milijardi dolara do 2030. godine.

Harjeet Singh, šef za globalnu političku strategiju u mreži Climate Action Network (CAN) sa sjedištem u Bonnu, rekao je za DW da su siromašne zemlje najosjetljivije na posljedice planetarnog zagrijavanja - iako je njihov doprinos emisijama štetnih gasova, koje nastaju usljed sagorijevanja foslilnih goriva i uzrokuju klimatske promjene, jako mali.

"Ko snosi najveću odgovornost?", pitao je Singh i dodao: "Bogate zemlje su izbacile u atmosferu blizu 80% emisija stakleničkih plinova, odgovornih za klimatsku krizu."

Prošle godine su učesnici klimatske konferencije COP27 postigli veliki napredak. Složili su se da osnuju fond, koji bi pomogao zemljama u razvoju da se oporave nakon vremenskih nepogoda. Učesnici ovogodišnje konferencije u Dubaiju će morati da se dogovore oko detalja:  koje će države moći pristupiti fondu, ko će koliko uplatiti u fond i kako će se njime upravljati.

Uoči razgovora, transnacionalni komitet predstavnika nerazvijenih i razvijenih zemalja izradio je preporuke za odgovore na ta pitanja. Tome su prethodile eksplozivne rasprave. Nekoliko puta su dogovori propadali, prije nego što je postignut probni sporazum, u kojem se predlaže da Svjetska banka bude prelazni nosilac fonda. Ovo se smatra velikim ustupkom od strane nerazvijenih zemalja, koje strahuju da bi ta institucija bogatim zemljama mogla dati veći uticaj.

Komitet se također izjasnio protiv sporne ideje o pravno obavezujućim uplatama i umjesto toga samo pozvao razvijene zemlje da daju svoj doprinos za fond.

"Kao predstavnici civilnog društva izuzetno smo zabrinuti, jer ne smatramo da su te preporuke, kojima se bogate i razvijene zemlje pozivaju na odgovornost da  plate za gubitke i štetu,  dovoljno snažne", rekao je Singh.

Klimatska obećanja

2015. godine je skoro 200 vlada potpisalo istorijski i pravno obavezujući Pariški sporazum  sa ciljem da se globalno zagrijavanje odnosno porast prosječne svjetske temperature ograniči na znatno ispod 2 stepena Celzijusa u poređenju sa predindustrijskom razinom. Do sada su prosječne  temperature porasle za 1,2 stepena Celziusa,  a 2023. godina je na putu da bude najtoplija od svih do sada zabilježenih.

Ove godine će na konferenciji po prvi put doći do "globalne evaluacije" ili analize napretka svake zemlje u smanjenju emisija štetnih gasova, kako bi se postigli zacrtani ciljevi. "Radi se o tome da se sagleda šta je postignuto, gdje su praznine i šta još treba da se uradi", rekao je Sing.

Evaluacija, koja je započela 2021. godine, uključuje prikupljanje i analizu podataka o klimatskim planovima vlada, smanjenju štetnih emisija i naporima prilagodbe. To je bilo upakovano u izvještaj UN-a objavljen u septembru, sa snažnim upozorenjem stanovnicima planete i učesnicima klimatske konferencije da su zemlje podobro skrenule s puta i da se vremenski okvir, koji je preostao da se osigura planeta u kojoj je moguć život, brzo zatvara".

Na COP28, države i kompanije će morati pojačati svoje napore u pogledu brze dekarbonizacije, navodi se u izvještaju. Povećane ambicije u pogledu smanjenja štetnih emisija biće u samom vrhu  dnevnog reda konferencije.

Postepeno ukidanje fosilnih goriva

Iako vlade odavno znaju da podstiču klimatske promjene sagorijevanjem uglja, nafte i gasa, mnoge nemaju namjeru da s tim prestanu. Novi izvještaj UN-a otkrio je da države bogate naftom planiraju ogromna proširenja proizvodnih kapaciteta, koja bi teško narušila svjetski „CO2-budžet" odnosno maksimalno dozvoljene emisije CO2 "i dovela u pitanje"budućnost čovječanstva".

Delegati COP nikada se zvanično nisu obavezali da će prestati koristiti fosilna goriva. To je prvi put spomenuto u službenim zaključcima samita COP26 u Glasgowu, kada su se vlade složile da se "postupno smanji" korištenje uglja, izbjegavajući potpuno odustajanje.

Količina uglja, koji se troši, nastavila je rasti i nakon datih obećanja. Prošle godine delegati klimatske konferencije nisu pozvali na postepeno ukidanje svih fosilnih goriva, uprkos tome što je koalicija od oko 80 zemalja vršila pritisak da do toga dođe.

Ipak, neki aktivisti su optimistični da će, po novim preporukama iz septembarske globalne analize, ovo pitanje biti stavljeno na dnevni red ovogodišnje klimatske konferencije COP28. U izvještaju UN-a se poziva na povećanje udjela "obnovljive energije uz postepeno napuštanje svih fosilnih goriva".

Romain Ioualalen iz organizacije Oil Change International kaže za DW da je "još prije nekoliko godina bilo nezamislivo donijeti odluku o postupnom ukidanju fosilnih goriva na COP-u zbog uticaja zemalja koje se bave eksploatacijom i prodajom nafte i gasa".

Vjerovatno će i na ovom samitu doći do ozbiljnih odbijanja i otpora, s obzirom na to da su proizvođači nafte i gasa poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, domaćina ovogodišnje klimatske konferencije COP28, prilično rezistentni na promjene. Mariam Almheiri, ministrica za klimu u UAE  rekla je novinskoj agenciji Reuters da bi takav potez naštetio zemljama proizvođačima, koje su upućene na prihode od fosilnih goriva.

Ako se ne postigne dogovor o postupnom izlasku i odustajanju od fosilnih goriva, to će naštetiti kredibilitetu samita, smatra Romain Ioualalen. "Ljudi će početi da postavljaju pitanja zašto se još uvijek sastajemo, ako ne možemo da postignemo dogovor o tome šta zapravo izaziva problem, koji pokušavamo da riješimo. To će također signalizirati industriji nafte i gasa da vlade nisu ozbiljne po pitanju energetske  tranzicije."

Uprkos problemima i manjkavostima, Ioualalen i drugi aktivisti smatraju da je samit vrijedan održavanja. "Nećete naći nijedan drugi proces u svijetu diplomatije, u kojem se zemlja sa 50 ili 100.000 ljudi može suprotstaviti SAD-u i Kini i prozvati ih zbog nedostatka ambicija u pogledu zaustavljanja klimatskih promjena", ističe Romain Ioualalen i zaključuje: "Konferencija ima niz nedostataka ali je i dalje izuzetno značajna i dragocjena."

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu