Neposredno uoči početka svjetske klimatske konferencije COP30 u brazilskom gradu Belému postaje jasno da borba protiv organizovanog kriminala spada i u borbu za zaštitu klime. Jer, u Amazoniji su posljedice ekoloških zločina očigledne i pogubne.

Kriminalni sindikati kao što je Comando Vermelho (CV) dominiraju ilegalnom trgovinom zlatom, tropskim drvetom i drogom.

„U ilegalnom rudarstvu CV je najvažnija organizacija. Tome treba pridodati i nezakonite sječe te transport droge", objašnjava  u jednom intervjuu Rodrigo Ghiringhelli, profesor na Papinom katoličkom univerzitetu (PUC) Rio Grande do Sula i član Brazilskog foruma za javnu sigurnost (FBSP).

Amazonska prašuma kao prostor bez zakona

Studija brazilskih obavještajnih službi (Abin) i Foruma za javnu sigurnost, objavljena u oktobru ove godine, zaključuje da su trgovina drogom, ilegalna eksploatacija zlata i trgovina ljudima najveće prijetnje stanovništvu i životnoj sredini u regionu.

„Profitabilni poslovi kartela potaknuti su kombinacijom više faktora", navodi se u izvještaju. „Tu spadaju rast cijene zlata, slabo prisustvo države u amazonskoj regiji te propusne granice sa susjednim državama – Kolumbijom, Peruom, Venecuelom, Bolivijom, Ekvadorom, Surinamom i Gvajanom."

Organizovani kriminal se širi

Još u decembru 2024. Forum za javnu sigurnost je u studiji „Nasilje u Amazoniji" upozorio na rastuću moć kartela. „Situacija je zabrinjavajuća", stoji u izvještaju. „Borba za kontrolu teritorija dovela je do ubistava i drugih kriminalnih aktivnosti te prouzrokovala nepopravljivu štetu."

Zaključak studije glasi: „Kontrola nad legalnim i ilegalnim ekonomskim aktivnostima na amazonskom području više nije samo pitanje javne sigurnosti, već i prepreka održivom razvoju."

Prema podacima FBSP-a, širenje kriminalnih bandi iz jugoistočnog Brazila i njihovo savezništvo s lokalnim grupama napreduje „zapanjujućom brzinom". U Amazoniji su kriminalne frakcije prisutne u najmanje 260 općina, a polovina njih je pod dominacijom CV-a.

Prijetnje energetskim kompanijama

Čak i amazonska metropola Belém velikim je dijelom pod kontrolom frakcije kriminalnog kartela CV. Šta to znači, pokazuje istraživanje portala The Intercept. Neposredno prije početka klimatske konferencije COP, CV je naredio da se svi radovi na proširenju trafostanice, koja snabdijeva grad električnom energijom, obustavljaju poslije 15 sati i to svaki dan.

Prema navodima Interceptu, brazilski ministar rudarstva i energetike Alexandre Silveira odmah je zatražio pojačane sigurnosne mjere. To, međutim, nije prvi takav slučaj. Prema medijskim izvještajima, lokalna energetska kompanija Belém Transmissora de Energia prima prijetnje i zastrašivanja još od maja 2025. godine.

Reket i „zakon šutnje"

Za neka naselja u Belému to znači da se stanovnici moraju pridržavati pravila, koja određuju „šefovi", izjavio je jedan mještanin za brazilski dnevnik Folha de S. Paulo. Mnogi vlasnici radnji plaćaju reket, stanovnici moraju poštovati naredbe, koje se šire putem WhatsAppa i pridržavati se „zakona šutnje".

Nakon masakra u jednoj faveli u Rio de Janeiru 29. oktobra, mnogi su se stanovnici Beléma plašili odmazde. U policijskoj raciji protiv mafijaškog sindikata Comando Vermelho ubijeno je više od 120 osoba, od kojih su mnoge imale veze s tom kriminalnom organizacijom.

Nekoliko dana nakon masakra, predsjednik Brazila Luiz Inácio Lula da Silva (PT) naredio je angažman oružanih snaga tokom klimatske konferencije u Belému. Takva vojna operacija – tzv. „garancija zakona i reda" (Garantia da Lei e da Ordem, GLO) – korištena je i tokom drugih velikih događaja poput samita G20 u novembru 2024. i samita BRICS-a u julu iste godine. Obje su održane u Rio de Janeiru.

CV se pomjerio na sjever Brazila

Brzo širenje CV-a iz Rija prema sjeveru zemlje takođe ima indirektne veze s velikim međunarodnim događajima. Naime, da bi se smanjio kriminal tokom Svjetskog prvenstva u fudbalu i Olimpijskih igara 2014. i 2016. godine, u Riju je uveden novi sigurnosni koncept – tzv. „policija mira" (Unidade de Polícia Pacificadora, UPP).

UPP se tada smatrala uspješnim modelom: stalno prisustvo policije u favelama dovelo je do povlačenja kriminalnih bandi, ponovnog funkcionisanja škola i vrtića, te smanjenja terora nad stanovništvom.

Međutim, prema procjeni brazilske obavještajne službe Abin, upravo je taj uspjeh doveo do toga da se narko-bande presele u druge dijelove zemlje.

„Kada su vođe bile primorane da napuste Rio, tražile su nova mjesta, na kojima bi mogli djelovati i organizovati se", izjavio je 7. novembra koordinator Abina, Pedro de Souza Mesquita, za brazilske medije. „Taj proces je počeo 2013. godine, a vrhunac je dostigao 2024."

Najmoćniji kriminalni sindikat nastao u zatvoru

Nastanak Comando Vermelho datira iz vremena brazilske vojne diktature (1964–1989). Sve je počelo udruživanjem političkih zatvorenika i običnih kriminalaca u ozloglašenom zatvoru Cândido Mendes na ostrvu blizu Rio de Janeira. Cilj je bio spriječiti zločine među zatvorenicima i izboriti se za bolje zatvorske uslove.

Danas je CV izrastao ne samo u najmoćniji kriminalni sindikat u Brazilu, već i u cijeloj Latinskoj Americi.

Nakon masakra u Riju u oktobru, politički pritisak na ovaj sindikat je porastao: 4. novembra brazilski Kongres osnovao je parlamentarnu istražnu komisiju koja treba da otkrije mrežu organizovanog kriminala i njegov prodor u političke i društvene institucije.

Prema mišljenju pravnika Aiale Couta sa Univerziteta savezne države Pará, CV već ima sve karakteristike međunarodnog narko-kartela: „Oni kontrolišu transportne rute međunarodne trgovine kokainom i diverzifikovali su svoje ilegalne aktivnosti."