U vrijeme pandemije koju je izazvao novi virus protiv kojeg nema vakcine ni lijeka i kada vijesti počinju brojem inficiranih i mrtvih, za medicinske detalje interesuju se i laici. Tako je u Njemačkoj odjeknula vijest koja inače ne bi dotakla ni cijelu struku: Institut Robert Koh (RKI) na svojoj redovnoj konferenciji za štampu saopštio je da „treba vršiti što je više moguće obdukcija umrlih od Covida-19".

Ta prepruka je došla skoro mjesec dana nakon što je RKI preporučio upravo suprotno, naime „da se obdukcije izbjegavaju i svedu na minimum". Javno iznesen savjet Instituta koji je mjerodavan kada se radi o svim epidemiološkim mjerama u Njemačkoj, s jedne strane je izazvao oštre reakcije medicinara, a s druge strane je bio još jedan povod za teorije zavjere u smislu - oni gore kriju od nas nešto važno.

Samo autopsijom se utvrđuje uzrok smrti

Jer, pravi uzrok smrti može da se utvrdi samo obdukcijom ili autopsijom. Čak i ako je neko umro prirodnom smrću, dugo bolovao, ili ako je umro u bolnici. Osim uzroka smrti, autopsija omogućava da se rekonstruiše razvoj bolesti. I jedno i drugo je od ključne važnosti u borbi sa nepoznatim virusom Sars-CoV-2 i oboljenjem koje izaziva Covid-19. Posebno važno kod novih bolesti je da se utvrdi kako se organi ponašaju pod naletom virusa. Laboratorijski nalazi živog pacijenta su jedna stvar. Nalazi na njegovim organima kada umre su nešto drugo. Ti nalazi ne moraju uvijek da se podudaraju.

Na to su neobično oštro ukazali i njemački medicinski stručnjaci. Tobias Velte iz njemačkog Centra za istraživanje plućnih bolesti u Hanoveru primio je na znanje i „s čuđenjem" ovu preporuku i zatražio od Njemačkog društva za patologiju da se obrati RKI radi izmjene preporuke: „Po mom mišljenju, postmortem ispitivanje plućnog tkiva korišćenjem savremenih molekularno patoloških metoda nudi priliku za sticanje novih saznanja o ovoj bolesti. Prema trenutnoj procjeni, rizik od infekcije nije veći od rizika kod tuberkuloze."

Predsjednici oba velika Udruženja patologa Njemačke Karl-Friedrih Birig i Gustavo Bareton istakli su u svojoj poruci Institutu Robert Koh da su obdukcije sada od „velikog javnog interesa". Poruka je shvaćena i sada će u Njemačkoj biti više obdukcija. A od prije nekoliko dana na inicijativu ovih udruženja postoji i centralni registar za obdukcije slučajeva Covid-19 u zemljama njemačkog govornog područja, koji je osnovala Univerzitetska bolnica (RWTH) iz Ahena. Tu će se slati izvještaji obdukcija iz Njemačke, Austrije i Švajcarske koji će biti naučno obrađeni i time pomoći u traženju terapije za Covid-19.

Ne postoje korona-mrtvi

Iako je do sada urađeno relativno malo obdukcija, saznalo se mnogo o Covidu-19.

„Prije svega, otkrili smo da su uzroci smrti vrlo različiti. Ne postoje ‚korona-mrtvi', kao to sugerišu statistike. Većina slučajeva su mješoviti oblici, u kojima su i druge infekcije igrale veliku ulogu", rekao je Klaus Pišel, direktor Instituta za sudsku medicinu Univerzitetske bolnice Ependorf u Hamburgu za Frankfurter algemajne cajtung (FAZ) početkom aprila. U međuvremenu je obavio više od 100 obdukcija i rekao za ARD da „nije bilo nijednog jedinog umrlog bez prethodnih bolesti". Radi se uglavnom o teškim oboljenjima pluća ili srca, i dijelom raka. Sličnih izvještaja je već bilo iz Kine, Italije i drugih zemalja. Osim toga, velika većina pacijenta je bila veoma gojazna.

Iako su umrli od Covida-19 najvećim dijelom stariji od 70 godina, Johanes Friman šef patologije na klinici u Lidenšajdu za Velt kaže: „Uvjeren sam da su i mladi ljudi koji su umrli od korone imali prethodna oboljenja. Vjerovatnoća je vrlo velika. A to se može razjasniti samo obdukcijom."

Tromboza i embolija pluća

„Ono što je upečatljivo je neobično veliki broj tromboza i plućnih embolija. Sistem zgrušavanja krvi i unutrašnja strana krvnih sudova su napadnuti, tako da dolazi do tromboze i ako se tromb pokrene, to dovodi do embolije pluća," kaže Pišel i navodi da je to saznanje na osnovu obdukcija već praktično primijenjeno: „Naši pacijenti dobijaju posebnu preventivnu terapiju kako bi se sistem zgrušavanja krvi i situacija oko vaskularne membrane držala pod kontrolom, da bi se izbjegla fatalna plućna embolija."

Aleksander Cankov, šef odjeljenja za obdukcije na Univerzitetskoj klinici u Bazelu, gdje je izvršeno 20 obdukcija, kaže za ARD: „Vrlo mali broj pacijenata je imao upalu pluća. Ono što smo vidjeli pod mikroskopom bilo je ozbiljno poremećena mikrocirkulacija pluća. Pacijentu možete spolja davati kiseonik koliko hoćete, ali on nije u stanju da ga dalje transportuje."

Ovim bi moglo da se objasni zašto ljekari sa intenzivne njege počinju opreznije da koriste respirator. U Kini je samo 3 odsto pacijenata preživjelo liječenje respiratorom, a u Njujorku u kojem je do sada umrlo 10.000 ljudi - 20 odsto.

Opreznije sa respiratorima

„Trudimo se da sačekamo malo duže sa stavljanjem na respirator ili da ga u potpunosti izbjegnemo. Sve dok su pacijenti dobro, tolerišemo relativno nisku zasićenost kiseonikom", kaže Danijel Grifin, šef odjeljenja za zarazne bolesti njujorške mreže ljekara ProHEALTH.

Lukijano Gatinoni, ljekar iz Milana kaže da on i njegove kolege pokušavaju da teško oboljele kasnije stave na respirator i sa manjim pritiskom. Takođe se duže nego do sada koriste druge metode kojima se olakšava disanje, cjevičice za nos ili maske.

Iz Italije i Engleske je poznato da su mnogi umrli pacijenti imali upale pleure i perikarda, plućne i srčane maramice. Da virus napada i nervni sistem, utvrđeno je na živim pacijentima, koji imaju jake glavobolje, poremećaje ravnoteže, čula mirisa i ukusa. Stručnjaci raspravljaju o tome da virus možda napada i moždano stablo, gdje se nalazi „kontrolni centar" za kardiovaskularni sistem i disajne puteve - što može dovesti do naglog prekida disanja.

To, kao i da li virus oštećuje bubrege, jetru i druge organe ili na primjer da li su pacijenti sa krajnicima manje ili više podložni virusu, moći će da se razjasni kada se bude uradilo više obdukcija i kada stečena saznanja budu sistematizovana. Pofesor Karl-Friedrih Birig predsjednik njemačkog udruženja patologa kaže da relvantne rezultate na osnovu centralnog registra obdukcija u Ahenu treba očekivati za oko pola godine.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android