Slika ima simboličan karakter za prijetnje kojima se Zapad, Njemačka i druge zemlje EU-a izloženeu hibridnom ratu koji pritiv njih vodi Rusija. I prije svega pokazuje koliko su blizu ruski agenti njemačkim političarima: službena fotografija ukrajinske vlade prikazuje predsjednika Volodimira Zelenskog u prosincu u Berlinu pokraj kancelara Friedricha Merza tijekom jednog gospodarskog kongresa. Iza Merza i Zelenskog sjedi Ilona W. koju njemačke vlasti sada optužuju da je agentica Moskve. 

Bili su to dani kada je njemačka vlada u glavnom gradu okupila brojne europske šefove država i vlada kako bi razgovarali o mogućem okončanju ruskog rata protiv Ukrajine. A samo dva reda iza Zelenskog i Merza sjedi žena koja je sada razotkrivena kao moguća špijunka za Rusiju.

Prošlog tjedna (21. 1. 2026.) njemačko-ukrajinska državljanka Ilona W. uhićena je u Berlinu. Najkasnije od studenoga 2023. navodno je stupila u kontakt s jednim zaposlenikom ruskog veleposlanstva: „Optužena mu je u više navrata pružala, među ostalim, informacije povezane sratom između Ruske Federacije i Ukrajine", priopćilo je Savezno državno odvjetništvo u Karlsruheu, institucija koja preuzima slučajeve kod kojih postoji sumnja da se radi o ugrozi ustavnog poretka Njemačke.

Navodna organizacija za međunacionalno razumijevanje

Što bi to konkretno moglo značiti, objasnilo je i samo tužiteljstvo: Ilona W. je, tvrdi se, prikupljala informacije o sudionicima „visokorangiranih političkih događanja". Također je svom kontaktu prosljeđivala informacije o lokacijama njemačke vojne industrije, o testiranjima dronova i planiranim isporukama dronova Ukrajini. Naime, ova žena, koja već desetljećima živi u Njemačkoj i prema navodima njemačkih medija uživa socijalnu pomoć, se u političkom Berlinu kretala kao neka vrsta lobistice, smatrala se vrlo aktivnom i imala je pristup mnogim događanjima s visokim uzvanicima –što potvrđuje i fotografija iz prosinca.

Prema navodima, među ostalima, javnog servisa ARD, Ilona W. bila je predsjednica jedne „savezne udruge" sa sjedištem u Berlinu. Organizacija se, prema vlastitim navodima, kao krovna udruga „binacionalnih udruga" zalaže za međunacionalno razumijevanje. U njezinu se upravnom vijeću navodno nalazi i jedna bivša zastupnica Bundestaga iz redova socijaldemokrata.

Istraga se vodi i protiv dvojice bivših pripadnika Bundeswehra koji su osobno poznavali navodnu špijunku. Sumnjiči ih se da su joj davali službene informacije. No još nije jasno jesu li znali da su te informacije očito završavale u rukama ruske obavještajne službe. Prema navodima Saveznog ministarstva obrane, riječ je o bivšem stožernom časniku koji je nedavno otišao u mirovinu te o višem državnom službeniku koji je Bundeswehr napustio prije više od 15 godina.

Njemačka protjeruje djelatnika veleposlanstva

Koliko ozbiljno njemačka vlada procjenjuje ovaj slučaj, pokazala je i reakcija Ministarstva vanjskih poslova: u četvrtak je na obavijesni razgovor pozvan ruski veleposlanik Sergej Nečajev, što se općenito smatra oštrim diplomatskim potezom. Veleposlaniku je pritom priopćeno da je jedan zaposlenik veleposlanstva, akreditiran kao diplomat, sudjelovao u špijunaži i da mora napustiti zemlju. Riječ je, prema navodima novinske agencije dpa, o zamjeniku vojnog atašea, koji bi mogao biti kontakt Ilone W.

Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je: „Veleposlaniku je u ime ministra vanjskih poslova odlučno poručeno da Savezna Republika Njemačka neće tolerirati špijunske aktivnosti na svom teritoriju i da će one imati posljedice." A sam ministar vanjskih poslova Johann Wadephul (CDU) dodao je tijekom putovanja po Africi: „Vrlo pažljivo pratimo što Rusija radii djelujemo protiv toga."

Rusko veleposlanstvo: „Smiješna provokacija"

Na odgovor ruskog veleposlanstva nije trebalo dugo čekati i on pokazuje koliko su odnosi loši: optužba je, kako se navodi, „smiješna, na brzinu sklepa­na provokacija". Ona očito služi diskreditiranju ruskog diplomatskog predstavništva u okviru „u Njemačkoj aktivno poticane ‘špijunske histerije'", priopćilo je veleposlanstvo na upit novinske agencije AFP. I dalje: „Jasno smo dali do znanja da neprijateljski postupci Berlina neće ostati bez odgovora."

No usprkos reakciji Moskve, činjenica je da se sve češće u Njemačkoj bilježe aktivnosti ruskih obavještajnih službi. Promatraju se vojarne Bundeswehra, špijuniraju se transportni pravci oružja za potporu napadnutoj Ukrajini. Stručnjaci polaze od toga da su agentske aktivnosti Rusije u Njemačkoj odavno ponovno dosegnule razinu kakvu su imale tijekom Hladnog rata do pada Berlinskog zida 1989. godine.

Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka naveo je u svibnju prošle godine u jednoj analizi ruskih aktivnosti u Njemačkoj: „Dok se prag suzdržanosti za djelovanja protiv Njemačke s ruske strane snizio, porast incidenata zabilježenih u Europi, koji privlače pozornost javnosti, pokazuje da Rusija i uporabu nasilja smatra legitimnim sredstvom."

Merz: „Nismo u ratu, ali nismo više u miru"

Krajem rujna prošle godine kancelar Friedrich Merz je na jednom događanju u organizaciji dnevnika Rheinische Post ovako opisao svoje viđenje razmjera ruskih aktivnosti u Njemačkoj: „Objasnit ću to jednom rečenicom koja možda na prvi pogled djeluje pomalo šokantno, ali mislim je točno onako kako je izgovaram: nismo u ratu, ali više nismo ni u miru."

Konkretno se tada kancelar referirao na prelete dronova koji su zabilježeni iznad Danske i najsjevernije njemačke savezne pokrajine Schleswig-Holsteina. I u tim su slučajevima istražna tijela polazila od toga da se s velikom vjerojatnošću radilo o ruskim dronovima.