1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

CSU se boji „useljavanja siromašnih“ Bugara i Rumuna

29. decembar 2013

Od 1. janauara državljani Rumunije i Bugarske imaju slobodan pristup njemačkom tržištu rada. Kršćansko-socijalna unija (CSU) Bugarima i Rumunima želi otežati pristup njemačkom socijalnom sistemu.

Foto: picture-alliance/dpa

Oštar kurs CSU-a prema mogućim „siromašnim migrantima“ iz Rumunije i Bugarske, koji od 1.1.2014. godine smiju tražiti posao u svim zemljama EU, dakle i u Njemačkoj, naišao je na oštre kritike koalicionog partnera SPD-a (Socijaldemokratska partija (SPD) zajedno sa Unijom CDU/CSU čini njemačku vladu).

CSU strahuje da bi Romi zloupotrijebili slobodu pristupa tržištu radaFoto: DW/M. Ilcheva

Opunomoćenica njemačke vlade za pitanja integracije Aydan Özoguz kaže da je činjenica da će se neke opštine u Njemačkoj suočiti sa velikim izazovima kroz tzv. „useljavanje siromašnih građana“ iz članice EU sa jugoistoka Evrope. „Te opštine ne trebaju populizam nego brzu i efektivnu finansijsku pomoć“, kaže potpredsjednica Socijaldemokratske stranke i upozorava da se slobodno kretanje radnika predstavlja kao noćna mora. „Onaj ko misli da su svi ljudi u Bugarskoj i Rumuniji siromašni i da će od nas samo uzimati socijalnu pomoć, ne priznaju mnoge visokokvalifikovane Rumune i Bugare koji kod nas rade kao ljekari ili njegovatelji“, izjavila je Özoguz.

Oštre kritike na račun CSU-a je uputio i Michael Hartmann koji je u Klubu poslanika SPD-a zadužen za unutrašnjo-politička pitanja. „Ko intonira takve melodije širi podijum za igru ekstremnih desničara“, izjavio je Hartmann za berlinski „Tagesspiegel am Sonntag“.

[No title]

06:03

This browser does not support the video element.

Planovi CSU-a protiv radnih migranata

List „Süddeutsche Zeitung“ prethodno je pisao o prijedlozima zaključka klauzure CSU-a u Wildbad-Kreuthu na jugu Njemačke. Prema tom prijedlogu zaključka “radnim migrantima” treba otežati pristum njemačkom socijalnom sistemu. U dokumentu se također navodi da „treba biti provjereno da li je moguće da se tim osobama u prva tri mjeseca boravka u Njemačkoj skroz ukinu socijalni izdaci“. Također bi trebao biti zabranjen ponovni ulazak u zemlju ukoliko dokumenti budu falsifikovani ili bude dokazano da su vršene manipulacije prilikom dobijanja socijalne pomoći. List prenosi da se u dokumentu navodi da “onaj ko vara, mora letjeti iz zemlje”.

I do sada su Bugari i Rumuni smjeli raditi u Njemačkoj, ali samo najviše šest mjeseci. Od sljedeće godine oni mogu potražiti radno mjesto koje bi trajalo duže.Foto: picture-alliance/dpa

Političar CSU-a Hans-Peter Uhl je za „Tagesspiegel am Sonntag“ rekao da se na lokalnom nivou „mora uraditi sve kako bi se spriječila zloupotreba socijalne pomoći”. Na saveznom nivou je potreba izmjena zakona. Dječiji dodatak tako ne bi trebao biti isplaćen djeci koja ne žive sa roditeljima u Njemačkoj.

Neosnovani strah?

Institut za istraživanje tržišta rada očekuje da bi se broj Rumuna i Bugara u Njemačkoj, sa sadašnjih 370.000, mogao povećati na 550.000. Među njima bi bio i veliki broj Roma.

Stručnjaci u svom izvještaju također navode da se useljavanje Bugara i Rumuna paušalno kvalifikuje kao „useljavanje siromašnih“. Problemi su koncentrisani na strukturalno slabe gradove kao što su Duisburg, Dortmund i Berlin.

Direktor berlinskog instituta za stanovništvo i razvoj, Reiner Klingholz, u listu „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ je podsjetio da 55 posto Bugara i Rumuna, koji već žive u Njemačkoj, ima u najmanjem slučaju završenu srednju školu. “Na osnovu toga oni nisu samo iznad prosjeka svih migranata, nego i iznad prosjeka Nijemaca”, kaže Klingholz.

Podpredsjednik Kluba poslanika Unije CDU/CSU, Andreas Schockenhoff, smatra da je potpuna sloboda kretanja i pristupa tržištu rada državljana Rumunije i Bugarske dobrobit za njemačko tržište rada.

[No title]

04:45

This browser does not support the video element.

“Useljavanje nam je potrebno zbog našeg demografskog razvoja”, izjavio je Schockenhoff za list “Welt”. On je takođr upozorio da se nisu obistinila strahovanja iz 2004. godine kada se EU proširila na istok.

Veću brigu mu zadaje organizovani kriminal koji se zbog slobode kretanja lakše širi i na Njemačku.

Autor: Mehmed Smajić (afp, dpa, epd)

Odgovorni urednik: Zoran Arbutina