1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaGlobal

Džulijan Asanž je mjerilo za slobodu štampe

Matijas fon Hajn
18. maj 2022

Britanska ministarka unutrašnjih poslova Priti Patel može od srijede da naredi izručenje Džulijana Asanža SAD. Novinar DW-a Matijas fon Hajn smatra da njegov progon podriva moralni autoritet Zapada.

Großbritannien | Gericht entscheidet über Auslieferung von Assange an die USA
Foto: Henry Nicholls/REUTERS

Zločini protiv čovječnosti, kršenje međunarodnog prava, napadi na slobodu štampe – pojmovi su sa kojima se susrećemo u kontekstu ruskog napada na Ukrajinu, progona novinara u Rusiji ili Kini ili drugim diktaturama.

Zapadni političari s pravom, uvijek iznova osuđuju ova kršenja zagarantovanih prava . I - namjerno ili ne – konstantno previđaju sopstvena. To je ono što boli. I to ima ime: Džulijan Asanž.

Izazvao SAD rancem i laptopom

Sve dok se istraživački novinar nalazi u dobro obezbjeđenom engleskom zatvoru u Belmaršu, sve dok mu prijeti izručenje Sjedinjenim Državama, sve dok ga tamo čeka 175 godina zatvora, moralno nabijeni nedeljni govori političara su u prvom redu - čisto licemjerje.

Džulijan Asanž je jedan od osnivača modernog istraživačkog novinarstva. Rad sa zviždačima, koji odaju velike količine podataka otvorio je neslućene mogućnosti sa platformom za otkrivanje informacija Vikiliks, koju je on osnovao. Kada je Džulijan Asanž bez ičega osim ranca, laptopa i tehničkog znanja, otkrio ogromne ratne zločine i kršenja međunarodnog prava od strane SAD, stvorio je model koji je postao opasan za vojne, obavještajne i vladine krugove. Sumnja se da je upravo zbog toga Asanž nemilosrdno proganjan više od deset godina. Jer, uzbunjivače i novinare treba zastrašiti.

Vikiliks je ukupno objavio više od deset miliona tajnih dokumenata. Nikada nije bilo sumnje u njihovu autentičnost. Ovo uključuje i veoma brizantan materijal, kao što je video "Kolateralno ubistvo" objavljen u aprilu 2010. Na njemu se vidi kako je dvanaest civila, uključujući dva novinara Rojtersa, ubijeno iz jurišnog helikoptera Apač u Bagdadu 2007. godine. Dvoje teško ranjene djece je preživjelo. „Avganistanski ratni dnevnici" objavljeni u jesen 2010. pokazuju da su od 109.000 registrovanih smrtno stradalih u ratu u Avganistanu između 2004. i 2010. godine, oko dvije trećine bili civili.

Ratni zločini su ratni zločini – bez obzira ko ih počini

Podsjećanje na ove ratne zločine danas ne relativizuje aktuelne zločine Rusije ili drugih diktatura. Samo treba naglasiti da su prava nedjeljiva i pravedna samo ako se podjednako odnose na sve. Kada se ratni zločini proglašavaju i procesuiraju kao ratni zločini, ma ko ih počinio. Mora da je uznemirujuće što niko nije procesuiran u vezi sa ratnim zločinima koje je otkrio Vikiliks – osim onog ko ih je otkrio: Džulijana Asanža.

Kako se to uklapa u činjenicu da je američki predsjednik Džozef Bajden na „Samitu demokratije" prošle godine na sva usta slobodu štampe opisao kao kamen temeljac demokratije? Američki predsjednik u svojim rukama ima moć da u bilo kom trenuktku može da zaustavi postupak protiv Asanža – i tako ne samo da učini pravdu čovjeku Džulijanu Asanžu, već i da spriječi štetu po ugled Zapada. Zato što su dvostruki aršini toliko očigledni da ih na primjer Kina rado ističe.

Praktično sve organizacije za ljudska prava bilo koje reputacije, od Amnesti internešenala, preko međunarodnog PEN-a do Reportera bez granica, pozvale su na momentalno oslobađanje Džulijana Asanža. Početkom maja 37 poslanika njemačkog Bundestaga je u otvorenom pismu britanskoj ministarki unutrašnjih poslova Priti Patel pozvalo na oslobađanje osnivača Vikiliksa, a sredinom maja 45 poslanika u Evropskom parlamentu.

Postupanje sa Džulijanom Asanžom postalo je pokazatelj koliko zaista vrijedi toliko hvaljena sloboda štampe, šta su građanske slobode. Dosadašnji bilans postupka nije dobar dokaz.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu

Preskoči naredno područje Više o ovoj temi