U petak 1. aprila održava se virtuelni samit Evropske unije i Kine. Procjenjuje se da izbjegavanje Kine da osudi rusku vojnu intervenciju u Ukrajini može da dovede do daljeg razmimoilaženja između Brisela i Pekinga. Dok je Kina izrazila zabrinutost zbog eskalacije rata u Ukrajini, preovladavaju razlike oko osnovnih uzroka rata: Kina podržava narativ Kremlja usmjeren protiv Sjevernoatlanskog pakta, dok EU i Zapad imaju suprotno stanovište.

Prije samita Evropske unije i Kine, kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji rekao je za televiziju Feniks da „odnosi Kine i Rusije nastavljaju da se razvijaju fleksibilno". Ipak, kineski predsjednik Si Đinping ranije je istakao da se njegova zemlja zalaže za mir i da se protivi ratu, navodi se u martovskom izvještaju vlade. Lideri EU žele da iskoriste predstojeći samit sa Kinom za razgovor o ratu u Ukrajini. Finska premijerka Sanu Marin uoči tih pregovora je rekla: „Moramo da se uvjerimo da je Kina na pravoj strani istorije."

Evropski savjet je u saopštenju naveo da zemlje EU takođe žele da na suštinski način nastave dijalog o ljudskim pravima sa Kinom, te da razgovaraju i o drugim oblastima od zajedničkih interesa kao što su borba protiv klimatskih promjena i pandemija.

Endrju Smol, ekspert za Kinu u Njemačkom Maršalovom fondu, objašnjava da lideri EU na taj sastanak gledaju kao na neku vrstu „samita upozorenja" Kini. „Tokom posljednjih nekoliko nedjelja videli smo mnogo izjava evropskih lidera u kojima su izrazili svoju zabrinutost zbog sve boljih odnosa Kine sa Rusijom", kaže Smol za DW. „Bez obzira na to, lideri EU sve su svjesniji potrebe za dugoročnim rebalansom u odnosima s Kinom, pošto je ruska invazija natjerala zemlje Unije da shvate rizike zavisnosti od autoritarnih država koje predstavljaju vojne prijetnje svojim susjedima."

Amanda Sjao, viši analitičar za Kinu u Međunarodnoj kriznoj grupi, za DW kaže: „Kina bi više voljela nakon samita sa Evropljanima da lideri EU razumiju njen stav o ukrajinskoj krizi i da ne dozvole da taj stav utiče na buduće odnose EU i Kine. Za Kinu bi bilo idealno da se sa samita upute poruke o saradnji Kine i EU na humanitarnoj pomoći Ukrajini i na promociji dijaloga. Scenario usklađivanja EU i Kine u osudi ruskih postupaka nije na vidiku."

Novi izazovi za odnose EU i Kine

Odnosi između Evropske unije i Kine pogoršali su se otkako je EU kritikovala trgovinsku praksu Pekinga i optužila Kinu za kršenje ljudskih prava Ujgura. Trgovinska blokada koju je Peking uveo Litvaniji i sankcije poslanicima EU prošle godine dodatno su podigle geopolitičke tenzije.

Njemački političar Rajnhard Bitikofer, koji predvodi delegaciju Evropskog parlamenta, ne misli da će EU i Kina riješiti ta pitanja na predstojećem samitu. „Očekujem od evropske strane da razgovara na direktan način i da se jasno pozabavi svim pitanjima, uključujući i gušenje sloboda u Hongkongu, suprotno međunarodnim obavezama Kine, kao i ponašanje Kine prema Tajvanu. Ali ne očekujem povlačenje sankcija kao dio ishoda samita", rekao je on za DW.

Butikofer je među pet poslanika Evropskog parlamenta koje je Kina stavila na crnu listu prošle godine, što je osvetnički potez zbog optužbi EU da Peking krši ljudska prava.

„U svim razgovorima koji su vođeni od uvođenja tih sankcija, Kinezi su odbijali da priznaju da je lopta u njihovom dvorištu. Bili smo vrlo jasni da nema šanse da se razmatra ratifikacija Sveobuhvatnog sporazuma o ulaganjima sve dok su sankcije na snazi. Ali bojim se da kinesko rukovodstvo nije u stanju da popusti", dodao je Bitikofer.

Prema Jorisu Tiru, stručnjaku za Kinu u Haškom centru za strateške studije (HCSS), proruska neutralnost Kine naznačava nove izazove za EU. „Kina ima veoma važno izvozno tržište u EU koje želi da sačuva. Samit će nam pokazati na koji način Kina namjerava da pronađe taj balans, kao i kako će pokušati da odvoji EU od SAD."

Da li će samit približiti Kinu Zapadu?

Dok lideri Evropske unije i NATO upozoravaju Peking da bi mogao da se suoči sa posljedicama ako ostane na strani Moskve, Tir objašnjava da Kina usredsređuje svoje napore na ono što vidi kao najveće prijetnje – među koje spadaju i SAD: „U 2022. Kina jasno vidi SAD kao glavnog neprijatelja. SAD štete ključnim interesima Kine, pošto su američki predsjednici u nizu govorili da je liberalna demokratija jedini legitimni sistem vladavine. Stoga je nada EU da će Kina napraviti značajan zaokret ka Zapadu, neosnovana.

Trenutno Rusija podržava Kinu u postizanju njenih ključnih interesa koji uključuju očuvanje prevlasti komunističke partije, očuvanje teritorijalnog integriteta i pomaganje ekonomskom i društvenom rastu. Rusija takođe snabdjeva Kinu relativno jeftinim energetskim resursima – velikim dijelom preko kopna – gdje američka mornarica, koja je još uvijek superiorna, ne može da prekine snabdijevanje tokom krize."

Stručnjak za Kinu Endrju Smol kaže da Peking želi da se uključi u normalnu diplomatiju i da je svjestan strateškog značaja Evrope. Ali kineska vlada, dodaje, želi da Evropa prihvati stratešku autonomiju. „To je njihova definicija odsustva saradnje sa SAD."

Evroparlamentarac njemačkih Zelenih Rajnhard Bitikofer, koji je i dalje na crnoj listi Pekinga, nada da će se u budućnosti odnosi Brisela i Pekinga poboljšati. „Kina me zanima od 1970. godine i zaista volim tu zemlju i njenu kulturu. Tamo imam toliko prijatelja koje ne mogu da posjetim, a ne mogu ni da ih pozovem, jer bi ih to moglo ugroziti. Ali, ja gledam stvari dugoročno, kaže. „2053. ću imati sto godina. Možda će prije toga oni da promjene kurs."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu