Najveći njemački bulevarski list „Bild“ je u ponedjeljak (4.1.) imao naslov: „Ovako je Merkelova kočila kupovinu vakcine“. U tekstu se u suštini tvrdi da je ministar zdravlja Jens Špan (Jens Spahn) u junu htio da sklopi savez sa kolegama iz Francuske, Italije i Holandije, kako bi kod proizvođača vakcina AstraZeneka naručili 400 miliona doza vakcina protiv korone, ali i da ga je Angela Merkel zaustavila.

Njemačka kancelarka navodno nije htjela da joj prigovaraju kako bez dogovora s ostalim članicama Evropske unije nabavlja vakcinu. Ona se založila za rješenje Evropske komisije koje je obuhvatilo svih 27 zemalja EU.

Portparol njemačke vlade Štefen Zajbert (Steffen Seibert)  je to u ponedjeljak u principu potvrdio: „Svjesno smo tražili zajednički evropski pristup sa partnerima“. On je rekao da vlada stoji iza takvog pristupa. Zajbert, međutim, ne vidi nikakvo kočenje nadležnog ministra u tome. Ipak je rekao da su opravdani i nestrpljenje i mnoga pitanja koja su iskrsla.

EU nije radila efikasno

Navodno je Evropska unija s vodećim proizvođačem Bajontek (BionTech) iz Majnca sklopila sporazum tek sredinom novembra, dok su Amerikanci već u julu naručili 600 miliona doza. Ugur Šahin, šef firme Bajontek je za nedjeljnik „Špigel“ rekao da ga oklijevanje Brisela pri naručivanju vakcine začudilo.

-pročitajte još: Hrvatska i Srbija počele s cijepljenjem, BiH i ostali još čekaju

Prema medijskim izvještajima, istočnoevropske zemlje i Francuska bile su suzdržane prema vakcini njemačkog proizvođača, između ostalog i zbog visoke cijene. Socijaldemokrate (SPD), kao koalicioni partner demohrišćana (CDU) u njemačkoj vladi, već su kritikovali sporost procesa.

Generalni sekretar SPD-a Lars Klingbajl (Lars Klingbeil) je za Prvi program njemačke televizije ARD rekao da je ispravno što se pronašlo „evropsko rješenje“, ali je dodao i da „Evropa ne mora da znači - sporost“. „To ne može tako, da zemlja u kojoj se istraživanjem došlo do vakcine na kraju ostane bez dovoljno vakcina“.

U Njemačkoj tek 1,3 miliona doza

„Bild" navodi da je Njemačka od francuskog koncerna Sanofi još u septembru naručila 300 miliona doza, ali da koncern izgleda može da isporuči vakcinu tek krajem 2021. Da li je Njemačka sve stavila na pogrešnu kartu? Da li je to razlog za početnu sporost vakcinisanja u Njemačkoj?

Činjenica je da su pokrajine dobile 1,3 miliona doza i da je najavljeno da će sredinom januara dobiti još 600.000 doza. Najprije će biti vakcinisani ljudi u staračkim domovima i svi preko 80 godina, ali i njegovatelji i ugroženo bolničko osoblje. Ministar Špan insistira na tome da Evropski zavod za odobravanje lijekova u Amsterdamu ove nedjelje odobri još dvije vrste vakcina.

Činjenica je da se vakcinisanje odvija brže u zemljama kao što su Velika Britanija, Izrael ili Sjedinjene Američke Države. U Velikoj Britaniji se od ponedjeljka primjenjuje i takozvana „oksfordska vakcina“.

-pročitajte još: Šef Bajonteka: Pandemija može da se zauzda do iduće zime

Ministar Jens Špan, prema medijskim izvještajima, preispituje načine ubrzavanja vakcinisanja u Njemačkoj. Na primjer, Institut Robert Koh trebalo bi da provjeri mogućnost da se poveća vremenski razmak između primanja prve i druge doze, da bi se prvo vakcinisanje obavilo kod što više ljudi. Za sada je razmak najviše 42 dana.

Takođe, iz jedne flašice bi možda moglo da se uzima šest, umjesto pet vakcina kao do sada – jer izgleda da su flašice zaista prepunjene. Sve to pokazuje zabrinutost političara zbog sporog početka vakcinisanja u zemlji. 

Centri za vakcinisanje u više pokrajina

Od ponedjeljka su u više njemačkih federalnih jedinica počeli sa radom vakcinacioni centri. Ukupno ih je 440. Oni centri, koji već neko vrijeme rade  poput onog u Berlinu, izvještavaju o sporom početku vakcinisanja.

U berlinskoj četvrti Treptov se prije nove godine za vakcinisanje otvorio višenamjenski centar Arena. Potom je zatvoren preko novogodišnjih praznika, a sada se opet otvara. U njemu je 80 kabina za vakcinisanje, ali je u ponedeljak tamo vakcinisano veoma malo ljudi. I to je znak da ljudi u Njemačkoj nisu sigurni na koji se način odvija vakcinisanje.

Osim toga, njemačke pokrajine se ponašaju različito. Dok se u nekima ugrožene grupe, kao što su građani stariji od 80 godina, aktivno pozivaju na vakcinaciju, druge pokrajine uvele su sajt i telefonski broj na koji se ljudi mogu prijaviti za vakcinaciju. Često je nemoguće doći na red.

Čudi i činjenica da spremnost za vakcinisanje nije posebno velika, naročito među saradnicima medicinskih ustanova. Jedna studija „Njemačkog interdisciplinarnog udruženja intenzivne i urgentne medicine“ ustanovila je da polovina njegovatelja i četvrtina ljekara trenutno ne žele da se vakcinišu. Razlog je prije svega strah od trajnih posljedica. Tu ne pomaže ni stalno ponavljanje ministra Špana da je vakcinisanje „put za izlazak iz pandemije“.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android