Da li je EU ostavila Zapadni Balkan na cjedilu?
19. mart 2020
U situaciji gdje se sama EU bori da se organizuje i suprotstavi širenju korona virusa, zemlje Zapadnog Balkana kao i neke zemlje članice, kažu da se osjećaju prepuštene same sebi i to u najtežim, vanrednim, okolnostima.
Pored mnogih mjera preduzetih u cilju suočavaja sa pandemijom i zaštite sopstvenih zdravstvenih sistema, EU je od 15. marta uvela restrikcije izvoza zaštitne medicinske opreme. Tako je oprema koju su Njemačka i Francuska prve, jednostrano, blokirale za izvoz, sada zaustavljena za sve treće zemlje na EU nivou.
U Briselu objašnjavaju da se i države Zapadnog Balkana vode kao ”treće zemlje”, ali ukazuju i na druge ”razlike u vokabularu”.
”U pitanju nije zabrana već da je uspostaveljna šema po kojoj zemlje članice imaju mogućnost da odlučuju o izvozu specifične medicinske opreme u treće zemlje”, navode u Evropskoj komisiji.
U Srbiji ovo čitaju kao dokaz da je evropska solidarnost samo prazno obećanje i vjerovanje.
”Evropska solidarnost ne postoji. To je bajka na papiru”, poručio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Prethodno je predsjednik Srbije najavio da je dobio obećanja od Njemačke da će Srbiji isporučiti dodatne respiratore. Oni nisu stigli, kao ni odgovor na zahtjev Srbije da se kroz evropski Mehanizam civiline zaštite nabave zaštitne maske.
Kritike na račun evropske solidarnosti stigle su i iz Italije, zemlje koja je najteže pogođena epidemijom COVID19. Amasador Italije u EU, Mauricio Masari, naglašava da niti jedna zemlja članica nije odgovorila na poziv Rima da im se preko EU Mehanizma uputi pomoć u medicinskoj opremi.
”Samo nam je Kina odgovorila. U svakom slučaju, ovo nije dobar znak evropske solidarnosti”, poručio je Masari.
Na komenatre sa Zapadnog Balkna da ih je EU ”ostavila na cjedilu” u Briselu odgovaju da je u ovim teškim vremenima potrebna solidarnost i da nije vrijeme za ”polemičke ili neutemeljene optužbe.” Ukazuje se da pandemija predstavlja "neviđenu globalnu krizu" i ozbiljnu ”vanrednu situaciju” za javno zdravlje građana, društva i ekonomija.
Evropska komisija: Preusmjeravanje sredstava finansiranja
”Desetine hiljada ljudi je zaraženo, a hiljade su umrle samo u EU. Broj zaraza na Zapadnom Balkanu je u porastu. Evropska komisija i Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) pažljivo prate razvoj COVID-19 na Zapadnom Balkanu, a naše delegacije EU su u bliskom kontaktu sa nadležnim vlastima”, kaže portparolka EK Ana Pisonero.
U Evropskoj komisiji dodaju da razmatraju kako da najbolje pruže podršku regionu u ublažavanju društveno-ekonomskog uticaja pandemije.
”To uključuje i sagledavanje mogućnosti preusmjeravanja finansiranja iz pretpristupnih fondova (IPA) i fleksibilnosti u pravilima o državnoj pomoći”, kaže Pisonero.
U ovom trenutku u EU se po ubrzanoj proceduri radi i na promjeni regulative kako bi Fond solidarnosti EU, kome imaju pristup i zemlje koje se u procesu pristupanja, svoje ingerencije mogao da proširi na pomoć u vanrednim situacijma u javnom zdravstvu.
Fond je prvobitno osnovan kako bi pomogao zemljama članicama i zemljama u pristupnim pregovorima da se izbore sa posljedicama prirodnih katastrofa kao što su poplave, požari, suše i zemljotresi.
U cilju bolje koordinacije sa zemljama Zapadnog Balkana u trenutnoj krizi komesar za proširenje Oliver Varheji održao je i video konfrenciju sa premijerima zemalja regiona.
”Mi ćemo pomoći našim partnerima u medicinskoj opremi koliko god nam mogućnosti dozvoljavaju”, navodi Varheji.
Političke posljedice pandemije
A te mogućnosti EU u ovom trenutku su male. Čini se da EU nije baš najspremnije dočekala širenje pandemije COVID 19. U prilog tome govori činjenica da Brisel ima problema da reguliše snabdijevanje medicinskom opremom unutar samih država članica i da tek sad, u jeku zaraze i vanrednih stanja, raspisuje tenedere za zajedničku nabavku zaštitnih maski, respiratora i labaratorijske opreme.
U Evropskoj komisiji kažu da razgovaraju sa Njemačkom i Francuskom u cilju revidiranja njihovih odluka o zabrani izvoza medicinske opreme .
”Moramo osigurati da se svi pacijenti i oni kojima je to najpotrebnije budu snabdjeveni odgovarajućom medicinskom opremom i to ne samo u pojedinačnim zemljama članicama već širom EU”, upozoravaju u Komisiji.
Istovremeno se dodaje da se od Njemačke očekuje da ”ispuni obećanje” i isporuči milion zaštitnih maski Italiji kao i da njemačke kompanije koje prozvode ili potražuju medicinsku opremu treba da učestvuju u zajedničkim evropskim tenderima.
I dok se Brisel bori da reguliše unutrašnju vanrednu situaciju i dođe do zajedničkog evropskog pristupa 27 država članica, Peking je Italiji, Belgiji, Srbiji i Makedoniji već izašao u susret šaljući im timove ljekara i medicinsku opremu.
Evropska komisija kaže da pozdravljaju svaki vid ”pomoći i solidaranosti” kako Kine sa Evropom tako i unutar Evrope. Istovremeno, upozorava se i na veliki broj dezinformacija koje, kako navode u Briselu, zlonamjerno koriste trenutne vanredne okolnosti u cilju popagande protiv EU.