"Sedenje je otrov", često se kaže – i zbog toga stolovi za stajanje, bilo kod kuće ili u kancelariji, uživaju veliku popularnost. Nada: ko stoji, izbjegava negativne posljedice dugog sjedenja. Ipak, bar što se tiče kardiovaskularnih bolesti, dugo stajanje nije mnogo bolja alternativa od dugog sjedenja, kako je pokazala aktuelna studija naučnika sa Univerziteta u Sidneju u Australiji.

Za svoje istraživanje, autori studije su prikupili podatke više od 83.000 odraslih osoba iz Velike Britanije tokom sedam, a u nekim slučajevima osam godina. Oni su nosili uređaje na ručnom zglobu koji su bilježili njihove podatke o kretanju. Učesnici na početku studije nisu imali srčanih oboljenja. Istraživanje dovodi u pitanje korist stolova za stajanje.

"Ukupno, naši rezultati sugerišu da povećanje vremena stajanja ne smanjuje rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti", pišu autori studije. Drugim riječima: stajanjem se ne mogu popraviti posljedice sjedećeg načina života.

Naprotiv, dugo stajanje može imati brojne negativne posljedice. Ko stoji više od dva sata dnevno, ima povećan rizik od naglog pada krvnog pritiska, grčeva, hronične venske insuficijencije i venskih tromboza.

Stoga, kako kaže studija: "Strategije koje preporučuju da se dugo sjedenje jednostavno zamijeni stajanjem, kao što je uvođenje stolova za stajanje u kancelarijama, možda neće postići svoj cilj."

Da li je sjedenje bolje od stajanja?

Ne, onima koji sjede duže od deset sati dnevno prijete isti rizici. Pored toga, dugo sjedenje povećava rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti, posebno od oboljenja srčanih krvnih sudova, srčane insuficijencije i moždanih udara.

Jedan od autora aktuelne studije, Metju Ahmadi, već je ovog ljeta zajedno s drugim naučnicima objavio drugu studiju o temi sjedenja.

U kohortnoj studiji sa više od 73.700 odraslih učesnika, istraživači su proučavali koliko sjedenje utiče na rizik od smrtnosti uslijed kardiovaskularnih bolesti. Zaključili su da su ljudi koji puno sjede izloženi većem riziku.

Protiv kardiovaskularne smrti: kretanje, kretanje, kretanje

Tim je želio da sazna koliko fizičke aktivnosti je potrebno da se smanji ovaj rizik. Rezultat: fizička aktivnost može smanjiti rizik. Koliko, zavisi od trajanja i intenziteta aktivnosti. Konkretno, istraživači su utvrdili sljedeće formule:

Ko se bavi sjedećim poslom, ali dnevno barem šest minuta ima fizički intenzivan napor, najmanje 30 minuta je fizički aktivan, najmanje jedan sat je fizički umjereno aktivan, ili se više od sat i po barem malo fizički aktivira, smanjuje rizik od smrti uslijed kardiovaskularne bolesti.

Ljudi koji posebno dugo, dakle najmanje jedanaest sati dnevno sjede, treba da se osnovno više kreću ili intenzivnije, nego ljudi koji manje dugo sjede.

Dakle, mnogo bolje od stola za stajanje u kancelariji je put do posla pješke ili biciklom. A i šetnja tokom pauze za ručak pomaže nam da ostanemo fizički zdravi.

Ovaj tekst je najprije objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu