„Silicijumska dolina je izgubila kompas." Tako počinje prvo poglavlje knjige „Tehnološka republika“ u kojoj Aleks Karp zapisuje svoj pogled na svijet. Karp, milijarder sa liste sto najuticajnijih ljudi magazina Tajm, izvršni je direktor softverske kompanije Palantir, specijalizovane za analizu podataka.

Palantir je preko zvaničnog naloga na platformi X tokom prošlog vikenda objavio sažetak Karpove knjige u 22 teze. Objavu mnogi čitaju kao politički manifest kompanije.

Šta stoji u manifestu?

Palantir se kroz ove teze pozicionira kao odlučan igrač na presjeku tehnologije i bezbjednosne politike. Teze se grubo mogu podijeliti u nekoliko oblasti:

• Geopolitička i bezbjednosna politika: „Atomsko doba bliži se kraju“, navodi se, uz ocjenu da se odvraćanje neprijatelja ubuduće neće zasnivati na nuklearnom oružju, već na sistemima vještačke inteligencije.

„Pitanje nije da li će oružje zasnovano na vještačkoj inteligenciji biti izrađeno, već ko će ga izraditi i u koju svrhu.“ Neprijatelji se, piše, neće udubljivati u „teatralne debate“ nego će napredovati ka oružju.

Na drugom mjestu Palantir ističe potrebu za softverski podržanim „tvrdim“ instrumentima moći: „Dostignute su granice meke moći (soft power) i uzvišene retorike.“ Takođe se navodi da je američka moć omogućila izuzetno dug period mira.

Manifest ponegdje postaje vrlo konkretan: „Kastracija Njemačke i Japana nakon rata mora biti poništena.“ Evropa sada, i dalje slabo naoružana, kako se tvrdi, plaća visoku cijenu njemačkog razoružanja poslije Drugog svjetskog rata. A ukoliko se nastavi „teatralna posvećenost japanskom pacifizmu“, prijeti pomjeranje odnosa moći u Aziji.

• Odnos društva i politike: Palantir iznosi tezu da je u savremenom društvu „zabranjeno“ govoriti o različitim rezultatima različitih „kultura“. I da Amerika mora odoljeti iskušenju „praznog i šupljeg pluralizma“.

Obje teze nadovezuju se na ideologiju pokreta Make America Great Again - MAGA oko Donalda Trampa. Ipak, Palantir izbjegava otvoreno ulagivanje Trampu, kojim se ističu neki njegovi susjedi iz Silicijumske doline.

„Psihologizacija savremene politike vodi nas u pogrešnom pravcu“, navodi se. Traženje ispunjenja u političarima, dodaje se, vodi razočaranju.

Na drugom mjestu kompanija poziva da se nakon pobjede nad neprijateljima stane i promisli, umjesto da se slavi.

• Uloga tehnološkog sektora: Više puta se tematizuje odnos tehnoloških kompanija i američke države: „Silicijumska dolina moralno duguje zemlji koja joj je omogućila uspon“, glasi jedna od teza.

„Silicijumska dolina mora igrati ulogu u borbi protiv nasilja i kriminala", navodi kompanija, koja proizvode prodaje bezbjednosnim službama širom svijeta.

Šta kažu kritičari?

Ekonomista i bivši grčki ministar finansija Janis Varufakis podijelio je originalnu objavu uz komentar: „Kada bi zlo moglo da tvituje, to bi bio sadržaj!“

Holandski istraživač populizma Kas Mude manifest Palantira tumači kao poziv na svijet, kojim dominiraju autoritarne Sjedinjene Države i koji nadziru tehnološke kompanije – „čisti tehnofašizam!“

Po njegovom mišljenju, manifest diskvalifikuje Palantir „kao poslovnog partnera za bilo koju drugu zemlju“, napisao je Mude na LinkedInu. Evropa bi, smatra on, trebalo da obustavi svaku novu saradnju i okonča sve investicije „u ovu tehnofašističku kompaniju“.

Britanski bloger i osnivač istraživačke platforme Bellingcat Eliot Higins ironično je primjetio da je „krajnje normalno i u redu“ da kompanije objavljuju takve stavove.

Šta je zapravo Palantir?

Naziv Palantir potiče iz fantastičnog epa „Gospodar prstenova“ Dž. R. R. Tolkina. U njemu postoje kugle, moćni i opasni alati komunikacije, koji prikazuju dijelove prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Oteti od strane snaga zla, oni postaju jedno od oružja kojima se može pokoriti Srednja zemlja.

Suosnivač i ključni investitor kompanije je Peter Til (Peter Thiel) , čija se podrška smatra važnom za politički uspon J.D Vanca i Donalda Trampa. Til je rođen u Frankfurtu 1967., gdje je i Aleks Karp kasnije proveo više godina.

Palantir na svom sajtu promoviše softver, koji treba da vladama i kompanijama omogući donošenje odluka u realnom vremenu  – „od fabrika do fronta“.

Ko koristi nadzorni softver?

Brojne državne institucije u SAD koriste Palantir – tako je program Vantage razvijen kao operativni sistem za američku vojsku. U ratu protiv Irana, softver za identifikaciju ciljeva, zasnovan na vještačkoj inteligenciji Maven, obezbijedio je podatke za brojne vazdušne udare.

Platforma za analizu podataka Foundry koristi se u institucijama u SAD, ali i u Evropi. Na primjer, Holandija i Grčka koristile su je za praćenje širenja koronavirusa.

Najpoznatija aplikacija Palantira zove se Gotham i koriste je bezbjednosne službe kako bi brzo objedinjavale informacije o osobama iz javnog života i drugih sektora. Među korisnicima su američke agencije poput CIA i ICE, ali i evropske bezbjednosne institucije.

I pojedine pokrajinske policije u Njemačkoj koriste modifikovane verzije Palantirovog softvera, uključujući Hesen i Bavarsku. U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji u oktobru ističe višegodišnji ugovor – ta pokrajina je raspisala novi tender za softver, na koji mogu da se prijave i Palantir i njegovi konkurenti.

Njemačka vlada priprema zakon, koji bi omogućio softveru da masovno analizira javno dostupne snimke, poput glasova i lica u objavama na društvenim mrežama i iz njih pravi biometrijske profile.

To bi olakšalo istrage bezbjednosnih organa uz pomoć Palantira ili sličnih aplikacija. Kritičari, međutim, smatraju da bi to bio korak ka državi kontrole i nadzora.