Američka nacija je razočarana. Američka ministrica Hillary Clinton je stanje nacije furmilisala rečenicom: Kako se to moglo desiti u zemlji, kojoj smo pomogli da dođe do slobode, u gradu kojeg smo spasili i kojem je prijetilo da bude potpuno razoren?

Puno je otvorenih pitanja. Saradnici State Departmenta u međuvremenu su rekonstruisali slijed događaja. U utorak u 22 sata počeo je napad na američki konzulat u Bengaziju. Nakon 15 minuta "nepoznati libijski ekstremisti" ušli su u dvorište konzulata, a potom ga zapalili. Tamo su se nalazila tri Amerikanca, među kojima i ambasador Christopher Stevens.

Višesatne borbe

Šta se potom tačno desilo, pokazaće istraga koja je u toku. Trojica Amerikanaca su razdvojena, jedan je uspio pobjeći. Jedan od službenika State Departmenta Sean Smith pronađen je kratko nakon toga mrtav u konzulatu, još dvojica su poginula, a trojica povrijeđena. Tek oko dva sata ujutro, četiri sata nakon početka napada, američkim snagama je uspjelo da objekat stave pod kontrolu.

Ambasador Stevens u tom momentu više nije bio u zgradi. Izgleda da su ga libijski civili prebacili u bolnicu. Potom su Amerikanci dobili telefonski poziv sa informacijom da je ambasador mrtav. U ranu zoru oni su preuzeli njegove posmrtne ostatke na aerodromu u Bengaziju. Ovo je prvi put od 1979. godine, da jedan američki ambasador nasilno izgubi život. Posljednji put se to desilo tadašnjem ambasadoru SAD-a u Afganistanu, koji je poginuo u razmjeni vatre nakon pokušaja njegove otmice.

Obama osudio "besmisleno nasilje"

Hillary Clinton rekla je da je to ipak bio napada male grupe i da nije došao iz naroda ili vlade: "To je napad koji je trebao izazvati šok, napad na svijest ljudi koji koji se bore širom svijeta. Najstrožije osuđujemo ovaj besmisleni akt nasilja i pomolićemo se za poginule čijim orodicama, prijateljima i kolegama šaljemo izraze saučešća".

Američki predsjednik Barak Obama je pred novinarima podvukao da napad neće narušiti savezništvo Amerikanaca i Libijaca. "Skupa sa libijskom vladom ćemo učiniti sve da se počinioci uhapse i adekvatno kazne", podvukao je Obama.

Obama je dodao da SAD osuđuju svaki pokušaj vrijeđena vjerskih osjećanja drugih ljudi ali je istovremeno primjetio da nema opravdanja za ovakvu vrstu besmislenih napada.

Film nije problem?

Isobel Coleman, ekspertica iz Odbora za vanjsko-politička pitanja ne vjeruje da napad u Bengaziju kao ni protesti u Kairu imaju toliko veze sa isječkom iz američkog filma, u kojem se vrijeđa božiji poslanik Muhamed i koji je od jula na internetu: "To je bio napad u kojem je došlo do žestokog ispaljivanja vatre i morao je biti planiran već sedmicama".

Možda je 11. septembar namjerno izabran za datum napada. Protesti zbog filma poslužili su samo kao pokriće, koje je napadačima dobro došlo. Još nije jasno ko se krije iza napada u Bengaziju. Špekulira se da bi to mogli biti pripadnici Al Kaide ili njihovi simpatizeri.

Većina zapsolenih u američkom konzulatu u Bengaziju je povučena, a američka diplomatsko-konzularna predstavništva širom svijeta stavljena u najviši stepen pripravnosti. Ubijeni i ranjeni saradnici američkog konzulata u Bengaziju najprije su dopremljeni u američku vojnu bazu u Njemačkoj: Ramstein i američku vojnu bolnicu Landstuhl.

Autori: Christina Bergmann / Jasmina Rose

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić