Promišljeni dugoročni plan s ciljem ublažavanja mjera protiv korone? Nijemci o tome trenutno mogu samo sanjati. Umjesto toga: konsultacije vlade sa pokrajinskim premijerima koje su trajale satima i rezultirale nepromišljenim odlukama a dan nakon toga su se morale povlačiti. Nacionalna perspektiva? Nula bodova. Umjesto toga: Pojedine pokrajine, gradovi i opštine žele se okušati u ublažavanju mjera i poslužiti kao model - uprkos porastu incidencije.

Situacija je drugačija u susjednoj Danskoj. Ovdje se socijaldemokratska vlada pod premijerkom Mette Frederiksen složila sa gotovo svim drugim parlamentarnim strankama o dugoročnom planu postepenog ukidanja mjera ograničenja.

- pročitajte i ovo:  Merkel: "Dodatni dani praznika su bili moja greška, oprostite!"

Vakcina za sve preko 50 godina do kraja maja

Nakon Uskrsa, frizeri i drugi zaposleni u oblasti uslužnih djelatnosti mogu otvoriti svoje radnje širom zemlje. Osnovnim školama do 4-tog razreda je već je duže vremena omogućeno da nastave rad u školama a i učenici viših razreda sada bi se, korak po korak, trebali vratiti u školske klupe i to sa nastavom u smjenama. Svakih 14 dana bi trebalo uslijediti novo ublažavanje mjera: Od 21. aprila bi se otvorili restorani i kafići koji imaju bašte i stolove napolju, kao i muzeji i biblioteke. Od 6. maja na red bi došli unutrašnji prostori: barovi, pozorišta i kina.

Ono što okvirni sporazum takođe predviđa: Čim svi stanovnici, stariji od 50 godina, dobiju priliku da se vakcinišu, javni život u velikoj mjeri bi trebao da se odvija bez ograničenja, uz nekoliko izuzetaka. Ako vladin plan vakcinacije uspije, tako nešto bi moglo uslijediti do kraja maja. To znači povratak u normalan život za dva mjeseca. Hoće li Danska uskoro postati uzor za Evropu?

- pročitajte i ovo: Danska i Švedska i njihova "korona-putovnica"

"Bili smo spremni za treći talas"

Pogled na broj infekcija u Danskoj, koja ima 6 miliona stanovnika, pokazuje: Iako su slučajevi korone u decembru i januaru izuzetno porasli i povremeno iznosili više od 3.000 novih infekcija dnevno - vrijednosti su nedavno smanjene na nekoliko stotina na dan. "Bili smo u strogom lockdownu cijeli januar i februar, jer smo znali da će mutant B.1.1.7 doći u Dansku", rekao je za DW Viggo Andreasen, stručnjak za matematičku epidemiološku procjenu sa Univerziteta Roskilde. "Dugo smo se pripremali za treći talas." Incidencija u Danskoj trenutno je oko 90, što je nešto niže nego u Njemačkoj, koja je nedavno ponovo premašila vrijednost od 100 inficiranih na 100.000 stanovnika, ali je i dalje na uporedivom nivou. U usporedbi sa Evropom, međutim, Danska ima jednu od najnižih stopa smrtnosti povezanih s kovidom-19.

Širenje britanske, zaraznije varijante virusa B.1.1.7 još uvijek nije dovelo do naglog porasta broja inficiranih kao na primjer u Njemačkoj. Udio virusnih mutanata u Danskoj iznosi 93 posto, a u Njemačkoj više od 70 posto. Stručnjaci to s jedne strane pripisuju opsežnom sekvenciranju, tj. genetskoj potrazi za mutantom. Teško da se neka druga zemlja time toliko bavi kao Danska, koja na taj način može precizno pratiti širenje varijanti virusa.

Međutim, mnogi stručnjaci u danskoj strategiji testiranja vide možda najvažniji faktor u borbi protiv pandemije. "U mogućnosti smo testirati pet do osam posto populacije svaki dan", kaže za DW Jens Lundgren, profesor za infektivne bolesti na Univerzitetu u Kopenhagenu. "Kada otkrijemo manja žarišta izbijanja virusa, nastupamo vrlo agresivno i masovno testiramo stanovništvo - na onom području, u onom mjestu gdje žarište izbije." Poređenja radi: dok se u Danskoj svakodnevno obavi više od 300.000 testova (polovina PCR-om, druga polovina brzim antigenskim testom) na gotovo šest miliona stanovnika, u Njemačkoj s više od 80 miliona stanovnika tek 1,3 miliona ljudi obavi PCR-test - sedmično.

Matematičar Andreasen također kaže: "Ako puno testiramo, otkrićemo pozitivne slučajeve, prije nego što počnu širiti virus oko sebe." Pored toga, „posebno pogođene zone se odmah identifikuju i dolaye pod specijalan nadzor". On naglašava da se škole ne bi smjele otvarati na područjima gdje je incidencija previsoka. Dakle, u narednim sedmicama sve će zavisiti od toga hoće li danska vlada dosljedno i brzo djelovati ukoliko brojke porastu. Jer, s porastom zaraženih se mora računati. "Naša strategija nije potpuno zaustaviti porast broja infekcija", kaže Andreasen. "Službeni plan je da dopustimo mali porast u narednih nekoliko sedmica."

Kritike iz Njemačke

Kritike na danske planove otvaranja dolaze od njemačkog političara (SPD) i epidemiologa Karla Lauterbacha, koji je poznat po odbacivanju ranog ublažavanja mjera. Na Twitteru on je optužio vladu u Kopenhagenu da pravi "spektakularnu grešku“ i dozvoljava širenje zaraze po cijeloj zemlji, ukoliko ukine mjere samo zato što je završila vakcinaciju populacije od 50 godina pa naviše.To bi moglo imati fatalne posljedice posebno s obzirom na mlade. Rizik da imaju težak tok bolesti je kod mlađe populacije doduše manji, ali ni oni nisu imuni na dugotrajne posljedice koje izaziva korona.

Profesor Lundgren, koji je savjetnik danske vlade u pogledu suzbijanja pandemije, smatra da je prerano govoriti da je to greška. "Mi nećemo zatvoriti oči i samo se nadati najboljem. Međutim, treba nam plan za otvaranje", rekao je naučnik. "Suočavanje s pandemijom nije samo praćenje broja infekcija - koje su naravno presudne. Morate voditi računa da mjere budu srazmjerne problemu." Vakcinacija svih starijih od 50 godina, a zatim ublažavanje mjera praktično će eliminirati rizik od preopterećenosti zdravstvenog sistema odnosnoi bolnica, smatra ovaj stručnjak. Čak i ako je posljedica toga povećan broj infekcija kod mlađih ljudi. "Zbog toga otvaranje mora biti uslijediti s mjerom."

Nada u vakcinu i lijepo vrijeme

Viggo Andreasen smatra da „danska vlada riskira, ali da to nije luđački rizik." On vjeruje da je Danska, s obzirom na sveobuhvatnu strategiju testiranja, u prednosti. "Budući da imamo ovako jak intenzitet testiranja, očekujemo da ćemo moći otkriti sve veći broj žarišta epidemije u roku od dvije sedmice." Dosljedan pristup u suybijanju manjih erupcija epidemije, u kombinaciji s ubrzanom kampanjom cijepljenja i efektima toplijeg vremena mogu pomoći da se u ranoj fazi zaustave širenje infekcije i moguća povećanja broja inficiranih.

No, Jens Lundgren, uprkos svemu, upozorava da se ne treba razmetati i da: "Niko ne može tvrditi da ima ispravnu strategiju. Mislim da se svi mi trudimo učiniti sve da smanjimo neželjene socijalne posljedice  ove pandemije."

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu