Ovog petka pažnja je usmjerena na dansko ostrvo Bornholm na Baltičkom moru, gdje počinje suđenje koje je izazvalo veliku pažnju javnosti: dvojica muškaraca optuženi su za „neprikladno postupanje sa Kuranom“. Oni su tokom jednog narodnog festivala u junu 2024. godine, pred publikom u šatoru zapalili svetu knjigu muslimana i sve to emitovali uživo preko Fejsbuka. Tužilaštvo Danske do sada nije otkrilo detalje o identitetu optuženih ni o tačnom toku događaja. Presuda se, prema njihovim navodima, očekuje još istog dana.

Prvo suđenje po novom zakonu

Suđenje u najvećem gradu Bornholma, Reneu, prvo je krivično suđenje od kada je stupio na snagu novi zakon koji kriminalizuje „neprikladno postupanje“ sa religijskim spisima (kao što su Biblija, Kuran ili Tora). Prema tom zakonu, zabranjeno je ne samo spaljivanje religijskih spisa, već i njihovo skrnavljenje, cijepanje ili gaženje. Prekršaji mogu biti kažnjeni novčano, a u težim slučajevima i zatvorskom kaznom do dvije godine.

Zakon je stupio na snagu 7. decembra 2023. godine, nakon što je nekoliko slučajeva spaljivanja Kurana u Danskoj i Švedskoj izazvalo ozbiljne međunarodne tenzije. U julu 2023. godine, članovi desničarske populističke grupe „Danski patrioti“ zapalili su Kurane ispred nekoliko ambasada muslimanskih zemalja u Danskoj. I drugi pojedinci su više puta izazivali reakcije javnosti paljenjem Kurana. Samo između jula i oktobra 2023. godine, danska policija je zabilježila više od 480 slučajeva spaljivanja zastava ili vjerskih knjiga.

Paljenje Kurana: prijetnja unutrašnjoj bezbjednosti?

Ta djela izazvala su burne reakcije, diplomatske tenzije i djelimično nasilne proteste u muslimanskom svijetu. Između ostalog, napadnuta je danska humanitarna organizacija u Iraku, a ispred danske ambasade u Bagdadu došlo je do žestokih protesta. Konzulat Švedske je čak napadnut i zapaljen. Islamska teroristička mreža Al Kaida zaprijetila je napadima u obje zemlje, zbog čega je nivo terorističke prijetnje privremeno podignut na drugi najviši stepen.

U tom kontekstu, novi zakon u Danskoj trebalo bi da ojača nacionalnu bezbjednost i spriječi dalje provokacije. Prilikom predstavljanja zakona, tadašnji danski ministar pravde, Peter Humelgard, naglasio je da spaljivanje Kurana „šteti Danskoj i njenim interesima“. Međutim, uvođenje novog zakona nije prošlo bez kontroverzi. Njegovom usvajanju prethodila je četvoročasovna debata u danskom parlamentu u decembru 2023. godine. Opozicija i neki danski intelektualci izražavali su zabrinutost da se time ograničava sloboda govora. Kritičari su takođe sumnjali u političke motive, poput obezbjeđivanja muslimanskih glasova za kandidaturu Danske za mjesto u Savjetu bezbjednosti UN-a za 2025/2026. godinu.

Zanimljivo je da je Danska tek 2017. godine ukinula zakon o bogohuljenju iz 1683. godine - i tada je povod bilo upravo spaljivanje Kurana. Njegovo ukidanje tada je predstavljalo jasan signal državama poput Pakistana ili Saudijske Arabije, koje i dalje strogo kažnjavaju bogohuljenje. I ranije je u Danskoj bilo više debata o granicama slobode izražavanja. Još 2005. godine, danski list „Jyllands-Posten" objavio je dvanaest karikatura proroka Muhameda, što je izazvalo višenedeljne proteste u muslimanskim zemljama.

Nejasna pravna situacija u Švedskoj

Slične rasprave vode se i u susjednoj Švedskoj. Za razliku od Danske, u Švedskoj spaljivanje Kurana do danas nije izričito zabranjeno. Da li se ono kvalifikuje kao podsticanje mržnje ili kao dozvoljeni oblik vjerske kritike, švedski sudovi do sada nisu jasno definisali.

Ipak, u pojedinim slučajevima, švedski sudovi su već izricali presude - kao na primjer protiv ekstremno desničarskog dansko-švedskog političara Rasmusa Paludana. Osnivač antiislamske stranke „Stram Kurs“ (Strogi kurs) više puta je tokom 2023. godine palio Kurane u obje zemlje i izazivao burne reakcije. U novembru 2024. godine, švedski sud ga je osudio na četiri mjeseca zatvora zbog podsticanja mržnje.

Takođe je i Salvan Momika, Aramejac koji je iz Iraka pobjegao u Švedsku, tokom ljeta 2023. godine spaljivanjem Kurana u Švedskoj značajno doprinio tenzijama između dvije nordijske zemlje i muslimanskog svijeta. I kasnije je više puta javno skrnavio svetu knjigu, što je izazvalo proteste i nerede u Švedskoj i širom svijeta. Nakon toga je optužen za „podsticanje mržnje“. Međutim, samo dan prije planiranog izricanja presude, u februaru 2025. godine, nepoznate osobe su ga ubile na balkonu njegove kuće u Sederteljeu. Ubrzo nakon toga, na višemjesečnu zatvorsku kaznu je osuđen njegov saučesnik.

Ovaj tekst je prethodno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu