Na generalnoj debati u Bundestagu uslijedilo je novo izdanje retoričkog duela između Olafa Scholza i Friedricha Merza. Na napad se odlučio i kancelar Olaf Scholz, koji je u svom vatrenom govoru lidera demohrišćanske opozicije Friedricha Merza nazvao "mimozom” i "plašljivim zecom”.

Šef CDU-a Merz je prvi stao za govornički pult tokom debate u Bundestagu. No on je najprije dobio neobično veliki aplauz – zapljeskali su mu i poslanici iz redova vladajuće koalicije socijaldemokrata, liberala i zelenih. Aplauz je dobio zbog onoga što je govorio o demonstracijama protiv ekstremne desnice, odnosno Alternativi za Njemačku. 

Stiče se utisak da su Parlament i zastupnike probudile mase ljudi koji su proteklih dana izašli na ulice da demonstriraju protiv desnog ekstremizma i za demokratiju. Iskusni parlamentarac Merz je u intervjuu za tagesschau.de, na marginama rasprave u Bundestagu, rekao da ovaj novi zamah na ulici daje snagu svima u parlamentu. Aplauz Friedrichu Merzu je toliko snažan da se vođa Kluba poslanika AfD-a Bernd Baumann zaokrenuo 180 stepeni na svojoj stolici u pravcu svoje poslaničke grupe, okrećući leđa parlamentu i članovima vlade. 

"Vi radite sa desničarskim ekstremistima, identiterima (članovima Identitarnog pokreta - op. aut.)) i građanima Reicha na zajedničkom cilju. Što je dosta, dosta je!", povikao  je šef CDU-a Friedrich Merz poslanicima AfD-a. "Vi niste alternativa za Njemačku, vi ste potop za Njemačku." Lider poslaničke grupe bavarskih demohrišćana (CSU) Alexander Dobrindt će kasnije dodati: "Vi ste alternativa nezrelosti, servilnosti i neslobode - to nema nikakve veze sa patriotizmom, to je izdaja!"

U žestokom govoru, predsjednica AfD-a Alice Weidel kritikovala je vladu. "Vi do temelja uništavate Njemačku. Zato što mrzite Njemačku. Ova vlada mrzi Njemačku", rekla je Alice Weidel. Ona je pokušala da umanji razmjere susreta u Podsdamu, na kojem je ekstremna desnica, uz prisustvo članova AfD-a razmatrala "remigraciju" stranaca iz Njemačke. Šefica AfD-a je govorila o nezapamćenoj kleveti i napadima na njenu stranku, koje je više puta uporedila sa "stazi metodama" a medije je optužila za laži, nazivajući ih rječju, koju koriste populisti i  ekstremna desnica: "Lügenpresse". Uz to je naglasila da u Brexitu vidi model, koji bi se trebao primijeniti na Njemačku. 

Aplauz za Scholza sa klupa demohrišćanske opozicije

Generalna debata u Bundestagu, u kojoj se obrađuje širok spektar tema, može brzo otići u širinu i postati proizvoljna. Ali, ovaj put mnogo toga je drugačije. Možda i zbog  sata sjećanja na žrtve nacionalsocijalizma, koji je završen 60 minuta ranije. Izgleda da je ovaj put parlament uzdrman, u poređenju sa prethodnim generalnim debatama. Do toga je doveo sastanak u Potsdamu na temu "remigracija" a onda i ljudi širom Njemačke, koji su izašli na ulice. U prethodnim debatama je zastupnicima AfD-a jednostavno bilo dozvoljeno da govore, bez puno truda da im se na pravi način uzvrati. No, u prva dva sata debate, tema je bila Alternativa za Njemačku. Na AfD su se u prva dva sata debate osvrnuli svi govornici u Bundestagu – od ljevice do desnice, uključujući i kancelara Olafa Scholza. „Planovi pod pojmom "remigracija” podsjećaju na "najmračnija vremena njemačke istorije”. Na ovom mjestu kancelar, koji je socijaldemokrata, je dobio aplauz i od strane opozicionih demohrišćana - poslanika stranaka CDU/CSU.

Nema signala za saradnju

Budžet za 2024., koji je bio povod za raspravu u Bundestagu, ovaj put je gotovo dospio u drugi plan. Šef CDU-a Merz, na primjer, gotovo da nije naveo nikakve brojke u svom skoro polusatnom govoru.

Međutim, brzo postaje jasno: nakon zajedničkog obračuna sa AfD-om, prestaje zajedništvo najveće opozicione parlamentarne skupine u Bundestagu sa Semafor-koalicijom. Na primjer, Merz je na kritike parlamentarnih skupina vladajućih stranaka (SPD, FDP, Zeleni) da njegov Klub poslanika CDU/CSU nije podnio nikakve zahtjeve za izmjenama nacrta budžeta za 2024. odgovorio na pomalo neozbiljan, odnosno prkosan način. "Mi u principu imamo potpuno drugačije mišljenje od vas o svim suštinskim pitanjima", povikao je Merz u pravcu kancelara Scholza. „Zato nismo uložili zahtjev za promjenama."

Time je više nego jasan Merzov sadašnji kurs: On igra na kartu maksimalne distance prema vladajućim strankama i jasno odbija saradnju na izmjenama Ustava kada je riječ o reformi kočnice zaduživanja. Za to je vladajućim strankama potrebna dvotrećinska većina, koju mogu dobiti uz pomoć poslanika CDU/CSU. Demohrišćani su vladi potrebni i kada se radi o aktuelnoj debati, koja se odnosi na  zaštitu Saveznog ustavnog suda.  Čini se da je Merz odlučio da u srijedu (31.1.2024.) ne pošalje signal o saradnji.

I to uprkos činjenici da je dan ranije Savjetodavno vijeće ekonomskih stručnjaka preporučilo reformu dužničke kočnice i pozvalo njemačke političare da požure: „Ne znamo hoće li u narednom legislaturnom periodu biti moguća dvotrećinska većina među demokratskim strankama, rekla je predsjednica vijeća i ekonomista Monika Schnitzer za njemački javni servis  RBB-u. Prilično je nejasno hoće li se Merz uspjeti držati svog kontra-kursa: Uostalom, i premijeri pokrajina, koji dolaze iz demohrišćanskih stranaka CDU i CSU, su za reformu kočnice zaduživanja.

Šefica Kluba poslanika Zelenih Britta Haßelmann apeluje na "gospodina Merza da sarađuje". „Svi su pozvani da zajednički učinimo našu zemlju sigurnom za budućnost. Konačno, konsenzus je također dio demokratije, a ne samo držanje govora i kontriranje", poručila je Britta Haßelmann.

ARD-Tagesschau

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu