Osoba koja bude fotografisala kineskog predsjednika Xi Jinpinga tokom predstojeće posjete San Franciscu sa američkim predsjednikom Joeom Bidenom imaće odgovornu zadaću. Fotografija će ilustrovati odnose između obje nacije koje se natječu na ekonomskom i sigurnosnom planu. Mnogo toga je u igri: bez njihove saradnje, globalni izazovi poput klimatskih promjena, jednostavno nisu rješivi.

Javnost i mediji će stoga željeti čitati izraze lica, držanje tijela i cijelu postavku da bi shvatili kako se obojica odnose jedan prema drugom. Simbolično za Kinu: Biden i Xi se susreću, čisto fizički, na istoj razini. Biden je visok 1,83 metara, Xi vjerojatno 1,80 metara, tačno se ne zna. Kina čuva takve informacije o svojim vrhunskim političarima kao državne tajne.

Posljednji susret između obojice državnih lidera dogodio se u novembru 2022. godine na indonezijskom ostrvu Bali tokom samita G20. Od tada su postojale aktivne političke konsultacije, ali Xi i Biden se nisu lično sastajali.

"Predsjednici Xi i Biden će već razgovarati o konkretnim temama", kaže Helena Legarda, glavna analitičarka berlinske think-tank organizacije "Mercator Institute for China Studies" (MERICS). "Međutim, nejasno je da li će postići dogovor. Sasvim je moguće da ovaj samit neće mnogo donijeti."

Takmičenje i globalna dominacija

Politički se suočavaju dva sistema. Kina je autokratski vođena jednopartijska država koja je postala druga najveća ekonomska nacija na svijetu. Do 2050. Peking želi završiti "izgradnju snažne nacije svijeta". Komunistička zemlja, koja se decenijama žestoko, ali neuspješno, suprotstavljala zapadnom savezu u Hladnom ratu, do 2050. želi zamijeniti SAD kao globalnu supersilu. Kao demokratija i najveća svjetska ekonomija, SAD žele odbraniti svoje mjesto u natjecanju s Kinom.

Obje države vode žestoku konkurenciju na mnogim nivoima. Riječ je o ekonomiji, posebno visokotehnološkom sektoru, digitalizaciju i vještačku inteligenciju. Tu su i geopolitički interesi, gdje Kina gradi savez s nezapadnim zemljama i želi iznova oblikovati svjetski poredak kojim dominira SAD. Na kraju, riječ je o pitanju da li će komunistička autokratija ili kapitalistička demokratija postati ideološki uzor 21. stoljeća.

Izazov autokratije

SAD su uspostavile diplomatske odnose s Kinom 1972. godine, za vrijeme predsjedništva Richarda Nixona. U posljednjim decenijama, posebno nakon uvođenja tzv. politike reformi i otvaranja 1978. godine, Kina je doživjela brz razvoj.

Kina je svojom velikom ekonomskom snagom stvorila tijesnu ekonomsku ovisnost. Ogromno tržište privlači brojne investitore iz Evrope i Sjedinjenih Američkih Država. Oni su donijeli kapital i tehničko znanje. Na primjer, njemački proizvođači automobila VW, BMW i Mercedes su tokom 2022. godine u prosjeku ostvarili 35 posto ukupnog prihoda svojih koncerna u Kini.

IIstovremeno, Kina se angažuje u Africi, Srednjoj Aziji, Latinskoj Americi i nedavno u arapskom svijetu. Prominentni primjeri uključuju inicijativu Put svile (Belt and Road Initiative, BRI) s dvije trgovinske rute preko okeana i po euroazijskom kontinentu, kao i vođenje uloge u savezu zemalja u razvoju "BRICS Plus", koji je nedavno proširen za šest novih nezapadnih članica. Još 40 zemalja izrazilo je interes za pridruživanje.

"Kina koristi ekonomske instrumente kako bi postigla svoje političke ciljeve u odnosu s drugim državama", kaže profesor  sa Univerziteta Duisburg-Essen i stručnjak za kinesku skonomiju, Markus Taube. On dodaje da Kina želi veći uticaj u svijetu i da se to osjeća u sve većim nesuglasicama s Zapadom. "Economic Statecraft", što znači korištenje ekonomije za postizanje političkih ciljeva, postaje sve važniji alat za zemlje u ostvarivanju svojih nacionalnih interesa.

Promjena kroz trgovinu

Ironija istorije je ta da je upravo Zapad, posebno tokom devedesetih godina, želio inicirati promjene kroz "ekonomsku državnu umjetnost". Njemački moto bio je "Wandel durch Handel" (Promjena kroz trgovinu). "Njemački teoretičari uređenja tvrdili su da kompleksne ekonomije ne mogu funkcionirati bez slobodnih društvenih modela. 'Wandel durch Handel' trebao bi pokrenuti proces usklađivanja. Danas vidimo da to nije potpuno tačno", kaže profesor ekonomije Taube. Naime, Kina je dokazala da kapitalizam i autokratija izvrsno idu zajedno.

"Veliki izazov za zapadne zemlje i dugoročna briga je ta što je Kina izrazila ambicije da reformiše trenutni globalni poredak, pravila, vrijednosti i principe kako bi se podudarali s njenim vlastitim", kaže stručnjakinja iz MERICS-a, Helena Legarda.

Savez G7, predvođen SAD-om, kojem pripada i Njemačka, ponudio je Kini saradnju "u globalnim izazovima i područjima zajedničkog interesa". U završnoj izjavi sastanka ministara vanjskih poslova G7 održanog u srijedu (08.11.) u Japanu stoji: "Spremni smo izgraditi konstruktivne i stabilne odnose s Kinom. No, jednako je važno otvoreno komunicirati i izravno izražavati naše zabrinutosti prema Kini."

Kratko prije posjete Xi Jinpinga, u SAD-u su se čuli pozivi da predsjednik Biden odlučnije reaguje na kineske provokacije. Međutim, kako bi se nosili s zajedničkim izazovima, potrebno je pragmatično približavanje između Kine i SAD-a, uprkos sistemskim rivalitetima. Zapad također traži slično usklađene saveznike. "Kao demokratija, možemo konkurisati s autokratskim snagama u sistemskom natjecanju samo ako naši prijatelji širom svijeta osjete da mislimo ozbiljno ", kaže njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock u Tokiju.

"Razumijevanje Kine" je serija DW-a koja kritički analizira kineske stavove i argumente o trenutnim međunarodnim temama iz njemačke i evropske perspektive.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu