Sporazum o žitu između Ukrajine i Rusije je produžen. Tako da Ukrajina može bezbjedno da nastavi da isporučuje svoju pšenicu preko Crnog mora. No, za sada je ostalo nejasno koliko dugo će ovo produženje važiti. Rusija je insistirala na samo 60 dana, Kijev se zalagao za 120 dana.

- pročitajte još: Hoće li brodovi s ukrajinskim žitom ipak ploviti?

Jedno je sigurno: drugi izvozni putevi za ukrajinsko žito i dalje su od velikog značaja. U prvih pet mjeseci od početka ruske invazije, teretni brodovi su prevezli više od četiri miliona tona žita iz zemlje preko ukrajinskih dunavskih luka, saopštilo je ukrajinsko Ministarstvo za infrastrukturu u ljeto 2022. godine.

Dunav, druga po dužini rijeka u Evropi, služi kao transportna ruta za hitno potrebno žito. Na prvi pogled zvuči kao savršeno rješenje. Ali, trenutni spor takođe pokazuje probleme. U februaru 2023. isto ministarstvo je objavilo da je produbilo kanal Bistro sa 3,9 metara na 6,5 metara.

- pročitajte još: Je li i hrana oružje u ratu u Ukrajini?

Kanal povezuje Crno more sa Čilijskim rukavcem Dunava. Ovaj rukavac rijeke u sjevernom dijelu delte Dunava čini granicu između Ukrajine i Rumunije. U Bukureštu je došlo do negodovanja jer produbljivanje navodno nije bilo dogovoreno.

Takođe se podigla bura oko radova na kanalu Bistro jer produbljivanje rijeka i drugih vodotokova može imati značajne posljedice po biljke, životinje i kompletan ekosistem.

Produbljivanje rijeke: rizičan poduhvat

Postoji sofisticirana ravnoteža u tekućim vodama, što omogućava da veliki broj životinjskih i biljnih vrsta živi zajedno. Ovo prirodno stanište će se potpuno izmiješati produbljivanjem. Alge koje proizvode kiseonik rastu u zonama plitkih voda.

Međutim, kopanjem se stvaraju duboka riječna područja. Alge tamo odumiru jer do njih ne može doći dovoljno svjetlosti i mikrobi ih razgrađuju. A ovi mikroorganizmi tokom procesa troše kiseonik.

Drugim riječima, oblasti u kojima se proizvodi kiseonik se smanjuju, a površine u kojima se kiseonik troši se povećavaju. To stvara takozvane kiseoničke rupe u rijeci, koje su opasne za ribe. „Takve mrtve zone stvaraju nepremostive prepreke za ribe koje migriraju, kao što su morska pastrmka, losos ili riječna zmijuljica kada su na putu ka mrjestištima", objasnio je WWF u članku o produbljivanju Labe u ljeto 2020.

Osim toga, nivo podzemnih voda opada usljed produbljivanja, što ima dalekosežne posljedice. „Brzina vodene struje se povećava, voda brže otiče, a uticaj na riječno korito, važan prostor za kolonizaciju mikroorganizama, je razarajući", rekla je ekspertkinja WWF-a Beatris Klaus uredničkoj mreži Njemačke u ljeto 2022.

Povećana brzina struje takođe čini obale nestabilnijim. Ovo može biti opasno za ljude koji žive na rijekama koje su izdubljene. Kada dođe do poplave, obale brže popuštaju i voda uzima više prostora. Nekada su, na primjer, čitave obalne zone na Elbi koja je nekoliko puta produbljivana, morale biti ponovo utvrđene.

Dunav: rezervat biosfere i važan transportni pravac

Ušće Dunava je, poslije delte Volge druga po veličini delta rijeke u Evropi. Područje gdje se Dunav uliva u Crno more prostire se na oko 5.800 kvadratnih kilometara, od čega je 72 odsto zaštićeno zakonom. U delti Dunava nalaze se različita staništa: velika područja trske, ostrva od trske, pritoke i jezera su dom velikog broja životinjskih vrsta.

Ekolozi strahuju da će izdubljivanje kanala smanjiti nivo vode u cijeloj delti Dunava, ugrožavajući životinje i biljke. Značajno produbljivanje kanala Bistro „u srcu ukrajinskog rezervata biosfere delte Dunava ugrozilo bi ekološki osjetljivo područje zaštićeno nekoliko međunarodnih sporazuma“, rekla je ekspertkinja WWF-a Irene Lucius za Frankfurter algemajne cajtung (FAZ).

Međutim, Dunav je od početka ruske invazije na Ukrajinu postao znatno važniji za transport ukrajinskog žita. Promet robe u ukrajinskim dunavskim lukama se utrostručio od marta 2022. godine, saopštilo je Ministarstvo infrastrukture u Kijevu novinskoj agenciji dpa. Od 17 miliona tona izvezene robe, 11 miliona tona su bile životne namirnice. Za teško natovarene teretne brodove koji izvoze te tone hrane, rijeka mora da ima određenu dubinu – zato je produbljivanje Dunavskog kanala bilo od tolikog značaja za Ukrajinu.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu