U BiH su podijeljena mišljenja o demilitarizaciji. U Republici Srpskoj, osim profesionalaca u službi u Oružanim snagama BiH (OS BiH), većina se ne protivi inicijativi entitetskog predsjednika Milorada Dodika. U Federaciji BiH se Dodikova inicijativa za ukidanje OS BiH „radi uštede“ doživljava kao pokušaj slabljena BiH i ugrožavanja njenog suvereniteta.    

Sarajevski profesor odbrane i sigurnosti Nedžad Ahatović podsjeća da je u Daytonskom sporazumu (Aneks 1B) definiran element kontrole regionalnih vojnih efektiva, na osnovu čega su BiH, Hrvatska i Srbija 1996. godine u Beču potpisale Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja, koji precizno definira odnos vojnih snaga u regiji.

„Svaki jednostrani čin neke od država potpisnica ovog Sporazuma, bez obzira na to radi li se o demilitarizaciji ili povećanju vojnih snaga, narušio bi vojni balans u regiji, što bi u perspektivi moglo ugroziti i sigurnost zapadnog Balkana“, ističe Ahatović.

Šta će Srbiji vojska?

U Hrvatskoj i Srbiji o demilitarizaciji se govori samo u kontekstu Dodikovog prijedloga za BiH. Dok podržava ideju o ukidanju OS BiH, beogradski vojnopolitički analitičar Miroslav Lazanski zalaže se za jačanje Vojske Srbije. On tvrdi da ratova na Balkanu više neće biti „barem kada je u pitanju BiH“.

„Srbija ima problem Kosova i ona je sada rekla da će ga rješavati diplomatski, no mi ne znamo da li će to biti teza i kroz deset ili petnaest godina. Srbija ima potencijalni problem u Vojvodini sa Mađarskom, a i na istoku sa Bugarima nije baš jasna situacija. Da ne govorimo o problematičnom sporu oko granice sa Hrvatskom na Dunavu“, kazao je Lazanski u emisiji TV Pink „Zabranjeni forum“.

U Hrvatskoj ne pomišljaju na demilitarizaciju

„U Hrvatskoj niko i ne pomišlja na demilitarizaciju“, ističe zagrebački vojnopolitički analitičar Igor Tabak. „Hrvatska je i članica NATO-a, a NATO od saveznica u prvom redu zahtjeva da su sposobne brinuti se o sopstvenoj sigurnosti, potom i doprinositi sigurnosti drugih. Osim toga, uloga Hrvatske vojske u slučajevima prirodnih nepogoda je takva da je nijedna druga civilna organizacija ne bi mogla nadomjestiti“, kaže Tabak.

Za analitičare Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (International Institute for Middle East and Balkan Studies - IFIMES) demilitarizacija BiH je pitanje od regionalnog i evropskog značaja i „izvan nadležnosti entiteta“.  U analizi IFIMES-a se ističe da bh. susjedi izdvajaju tri ili četiri puta više novca za oružane snage, te da ne može biti demilitarizacije BiH bez demilitarizacije u široj regiji.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić