"Kriza u Makedoniji, nacionalizam na Kosovu, 180 ministara u Bosni i Hercegovini. Europa okreće glavu i regiju prepušta ruskoj velesili", poručuje ukratko u svojoj kolumni u listu Die Zeit poznati njemački novinar Theo Sommer. Napominjući da je i sam bio u dva međunarodna povjerenstva koja su se bavila stanjem na Balkanu, Sommer ističe da je u izvješćima tih povjerenstava upozoreno na opasnost od toga da se Balkan prepusti samom sebi. A Zapad je zatim i djelovao te je intervenirao 1995. u Bosni i Hercegovini i 1999. u okviru rata na Kosovu, dodaje Sommer. On također piše kako su brojni vojnici bili stacionirani u zemljama Zapadnog Balkana, od čega je sada ostalo samo njih oko 650 u okviru misije na Kosovu. "Velika politika je Balkan ponovno zaboravila", ističe u svezi s tim Sommer i dodaje: "Europa je prije dva desetljeća krenula da 'europeizira' Balkan. No, došlo je do obrnute situacije: Europa se upravo nalazi u stanju 'balkaniziranja'. I ponovno okreće glavu i Zapadni Balkan prepušta njegovim povijesnim nevoljama: zatrovanom nacionalizmu, riskantnim teritorijalnim ambicijama i etničkom ludilu."

Bezumna državna konstrukcija Bosna i Hercegovina

O Bosni i Hercegovini Sommer u listu Die Zeit piše kako je Daytonski sporazum "stvorio jednu bezumnu državnu konstrukciju. Kod stanovništva od 3,5 milijuna, ta umjetna država si je priuštila dva 'entiteta' i tri uprave. Ta zemlja ima tri predsjednika i ukupno oko 180 ministara. Naredne godine se održavaju izbori (parlamentarni); stoga se može računati sa zaoštravanjem napetosti."

Taj njemački novinar se također osvrće na Kosovo. Opisujući podjele koje su evidentne na Kosovu, Sommer podsjeća da je proteklih godina izgledalo kao da dolazi do postupnog približavanja. "No prije izbora u Srbiji početkom travnja su ponovno postali glasni nacionalistički i etničko-populistički tonovi", piše Sommer osvrćući se pritom na skandal oko slanja vlaka iz Srbije za Kosovo na kojemu je na više jezika pisalo: "Kosovo je Srbija". Daljnje napetosti donose, kako piše Sommer, i haaški procesi za ratne zločine protiv bivših pripadnika UCK-a, a među kojima je nekoliko vodećih ličnosti Kosova. "Istovremeno je već tri godine uzavrelo stanje u Makedoniji. Tamo su napetosti između makedonske većine i albanske manjine dosegle vrhunac nakon izbora u prosincu prošle godine. Neki promatrači strahuju da će se državna kriza preliti u jedan građanski rat", navodi Theo Sommer u Zeitu.

No, on se pozitivno ne osvrće ni na Crnu Goru. Stanje u toj zemlji koja bi trebala postati 29. zemlja članica NATO-a nije ništa puno bolje, kaže on: "Proteklog listopada je tamo navodno došlo do puča upućenog protiv dugogodišnjeg premijera Mila Đukanovića. On se stara za stabilnost, ali ga se teško može nazvati demokratom. Demokratizacija se više kreće unazad nego naprijed na Zapadnom Balkanu, što zasigurno ima veze i s nedovoljnim gospodarskim razvojem. To je jedan od zabrinjavajućih trendova. Drugi je povratak geopolitici, odnosno preciznije rečeno: povratak rivalitetu velikih sila na europskom izrazito osjetljivom području."

Napominjući kako je Erdogan čest gost na Balkanu, Sommer ističe kako i Rusija želi ostvariti veći utjecaj u pravoslavnim državama Balkana: "U Srbiji se Rusi tako uključuju u vojne manevre u blizini granice s Hrvatskom i podržavaju Republiku Srpsku u težnjama za neovisnošću ili pripajanju Srbiji. Neke stvari upućuju na to da se Rusi kriju iza pokušaja puča u Crnoj Gori i da se ideja o slanju velikosrpskog propagandnog vlaka u smjeru Kosova može njima pripisati. A Europa? Ona ponovno okreće glavu. Ona u prvoj liniji usmjerava pogled prema sjeveroistoku središnje Europe, na Baltik i u Ukrajinu. Plaća milijardske iznose balkanskim zemljama koje opet svoju trgovinu najvećim dijelom obavljaju s Europskom unijom. Međutim, EU mora više učiniti kako Balkan ne bi iznova postao bure baruta. EU se mora ponovno okrenuti Balkanu umjesto da zatvara oči. Kako Abendblatt ne bi zadržao pravo tvrdnjom u naslovu jedne kolumne: 'Na Balkanu prijeti opet rat'."

Srbija između Europske unije i Rusije

Toj temi se posvećuje i austrijski list Der Standard, odnosno sve većem utjecaju Rusije na Balkanu. Standard se, u svom članku, osvrće na jučerašnji posjet srbijanskog premijera Aleksandra Vučića Moskvi. "Prema navodima beogradskih medija, Putin je tijekom tog posjeta 'aktualnim srbijanskim vlastima' poželio puno uspjeha na izborima", navodi Standard. Taj list napominje da su tijekom tog susreta dvojice državnika u Moskvi u prvom planu, kao što je bilo i najavljeno, stajali gospodarski odnosi.

"Putin je, međutim, također kazao da s Vučićem želi razgovarati o stanju na Balkanu, gdje postoji 'određeno zaoštravanje'. Prema najnovijim anketama bi Vučić u nedjelju (2.4.) mogao dobiti između 53 i 57 posto glasova time bi bio izabran odmah u prvom krugu. Oporba se nada da će se kroz veliki odziv birača spriječiti pobjedu Vučića u prvom krugu. Vučić je opetovano tvrdio da Srbija ostaje na putu približavanja Europskoj uniji, ali je i kazao da on želi njegovati dobre odnose s tradicionalnim saveznikom Moskvom", piše Der Standard.