Ako se prelista galerija prethodnih američkih sekretara kopnene vojske iz proteklih decenija, teško da ćete naići na imena poznata stranom auditorijumu. Nije ni čudo: u opisu posla sekretara stoji da se prije svega brine o opremanju i finansijskim pitanjima vezanim za oružane snage. Sa sadašnjim nosiocem funkcije, Denom Driskolom, to bi se moglo promijeniti. Kada je preuzeo dužnost, imao je 38 godina; time je ne samo najmlađi na tom položaju, već i, čini se, čovjek sa najosjetljivijom misijom posljednjih dana.

Iako pravnik, koji je 2009. služio i kao vojnik u Iraku, nema diplomatskog iskustva, Driskol sada preuzima centralnu ulogu kao novi specijalni izaslanik za Ukrajinu u nastojanjima predsjednika SADDonalda Trampa da okonča rat u Ukrajini.

Od Keloga preko Vitkofa do Driskola

Vođenje pregovora o primirju s Rusima i Ukrajincima zapravo je trebalo da bude zadatak penzionisanog general-potpukovnika Kejta Keloga, kojeg je Tramp na početku svog drugog mandata imenovao za američkog izaslanika za Ukrajinu. No, Kelog, koji se i dalje smatra važnim zagovornikom Kijeva u Vašingtonu, postepeno je gurnut u stranu i već dugo ne igra odlučujuću ulogu. Tako će početkom 2026. Kelog napustiti američku vladu.

Umjesto iskusnog bivšeg vojnika, pregovore s Rusima je najprije preuzeo Trampov mirovni povjerenik Stiv Vitkof. Bivši menadžer u nekretninama Vitkof je već u ratu u Gazi pregovarao za Trampa s sukobljenim stranama i važi za jednog od najbližih predsjednikovih ljudi od povjerenja. Sada se, međutim, u prvi plan gura još jedan američki pregovarač – Den Driskol.

Najviši američki zvaničnik u Kijevu

Međunarodnu pažnju Danijel Patrik Driskol privukao je 20. novembra, kada je nenajavljeno otputovao u ukrajinsku prijestonicu. U planu je bila rutinska posjeta, tokom koje se trebalo baviti pitanjima naoružanja - poput dronova. No, iz Bijele kuće je dobio nalog da ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom predstavi plan u 28 tačaka za mogući mirovni sporazum.

Iz Kijeva je nastavio put za Ženevu, gdje je proteklog vikenda zajedno s državnim sekretarom Markom Rubijom i Vitkofom vodio povjerljive pregovore s predstavnicima Ukrajine i evropskih NATO saveznika. Od ponedjeljka je Driskol u Abu Dabiju, gdje započinje razgovore s ruskom delegacijom. Tokom tih tajnih susreta u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, prema medijskim izvještajima, sekretar se sastao i s načelnikom ukrajinske vojne obavještajne službe, Kirilom Budanovom.

Malo iskustva, čvrsto prijateljstvo

Otac dvoje djece donosi – slično kao Trumpov čovjek od povjerenja Stiv Vitkof – nema gotovo nikakvo diplomatsko iskustvo. Umjesto toga, Driskol je ranije radio kao pravnik i investicioni bankar. Bliskost s vojskom, međutim, nosi iz porodice. Naime, Driskol potiče iz vojne familije u Sjevernoj Karolini. Njegov djed je ratovao u Drugom svjetskom ratu, otac u Vijetnamu, a sam Driskol je služio kao komandir voda u planinskoj diviziji.

Kako prije 2025. nije imao iskustva na najvišim vojnim ili političkim funkcijama, njegova nagla politička karijera vjerovatno se najviše duguje dugogodišnjem prijateljstvu s Džej Di Vensom, za kojeg je vodio i kampanju. Obojica pravnici, upoznali su se tokom studija na prestižnom Univerzitetu Jejl.

Krajem februara nije bio ministar odbrane Pit Hegset – koji se sada naziva ratnim ministrom – već lično Vens, koji je Driskola svečano postavio na funkciju sekretara kopnene vojske. U Senatu SAD imenovanje je naišlo na veliku podršku demokrata. U kratkom govoru nakon ceremonije, Driskol je posebno naglasio svoje blisko prijateljstvo s potpredsjedničkim parom.

Čovjek za osjetljive misije

Nakon preuzimanja dužnosti, Bijela kuća je brzo obratila pažnju na pravnika. Driskol se tamo, kako piše Gardijan, cijeni kao pouzdan rješavač problema, koji popunjava praznine gdje drugi zakažu. Time se prije svega misli na Hegseta, koji se zbog raznih kontroverzi našao na margini i smatra se nepodobnim za osjetljive misije.

Jedan insajder je za Politico izjavio da se više vjeruje Driskolu nego Hegsetu da prenese teške poruke stranim šefovima država. Driskol je kroz redovne posjete Bijeloj kući, na primjer tokom Trampovih spornih angažmana Nacionalne garde u zemlji, izgradio bliske radne odnose s vrhom administracije. Za posmatrače njegova nova uloga stoga ne dolazi potpuno neočekivano.

Pozitivan privremeni bilans

Već nekoliko sedmica nakon stupanja na dužnost, ambicioznom Driskolu povjerene su dodatne obaveze. Privremeno od aprila vodi saveznu agenciju ATF, nadležnu za kontrolu oružja i eksploziva. U pregovorima o Ukrajini sada može da se osloni na tehničko znanje te agencije.

Tako je Driskol javno pohvalio inovativnost Ukrajinaca u razvoju improvizovanih dronova i autonomnih borbenih sistema, koji bi mogli poslužiti kao uzor američkoj vojnoj industriji. SAD planiraju da u roku od nekoliko godina nabave najmanje milion dronova. Pitanje je da li domaća industrija može tako brzo isporučiti. Ukrajina, pak, trenutno proizvodi znatno više od 1,5 miliona dronova godišnje i signalizirala je da te kapacitete može ponuditi kao pregovarački adut u mirovnim razgovorima. U tom kontekstu, Den Driskol se čini kao pogodan posrednik za dogovor o tehničko-industrijskoj razmjeni, od koje bi obje strane imale koristi.

U fokusu svjetske javnosti

Hoće li Driskol uspjeti da ispuni misiju koju mu je Tramp povjerio – postizanje diplomatskog proboja s Rusijom u ratu u Ukrajini – ostaje otvoreno. Nepridvidivost američkog predsjednika čini svaku prognozu gledanjem u kristalnu kuglu.

U svakom slučaju, mladi sekretar kopnene vojske utjelovljuje novu generaciju Trampovih povjerljivih ljudi: mlad, lojalan i spreman da ide nekonvencionalnim putevima kako bi ostvario ciljeve predsjednika. Koliko će Driskol dugoročno uspjeti da se uklopi u tim s Witkoffom i državnim sekretarom Rubiom, jedno je od otvorenih pitanja. Za sada, međutim, nijedan sukob u timu nije dospio u javnost. Kao lice Trampove mirovne inicijative za Ukrajinu, Dan Driskol se sada nalazi u napetom prostoru između visokih očekivanja predsjednika, tvrde realne politike i fokusa svjetske javnosti.