Depresija, to je kao da imate crnu rupu u stomaku koja vam usisava svu energiju. Ponekad se takođe osjeća kao da vam je odjeća na vama od olova, kaže Stefani koja od malena pati od depresije. Dok priča o tome, njen vjerenik Florijan je pored nje - i pažljivo sluša. Jer, njena depresija pogađa i njega, odnosno njihovu vezu. Florijan je morao da nauči da se nosi sa bolešću svoje voljene Stefani.

Kada su se upoznali, Stefani je već dugo znala za svoju depresiju i brzo se povjerila Florijanu. „Uvijek sam bila otvorena po tom pitanju", kaže ona.

Svako ima nekoga

Svaka osoba koja pati od depresije poput Stefani ima neko blisko okruženje - porodicu, prijatelje ili partnera. Oni su važan dio slagalice za one koji su dirketno pogođeni,  ali i njima depresija može biti opterećenje.

„Naravno da me to opterećuje", kaže Florijan. Kada vidi da njegovoj vjerenici nije dobro, grli je i pokušava da joj pokaže da je tu za nju. „To je zaista velika pomoć", kaže Stefani, gledajući ga dugo.

Florijan kaže da je dovoljno razvio sopstvene snage tako da to na njega ne utiče previše negativno. Ali mnogi partneri drugačije prolaze kroz faze kada njihovim najbližim ponestane nade i energije ili su odsutni duhom.

Partneri često misle da su odgovorni za oporavak oboljele osobe. 73 odsto ispitanih u jednoj njemačkoj studiji iz 2018. razvija osjećanje krivice prema svojim bolesnim partnerima. Većina ima osjećaj da ne zna dovoljno o ​​depresiji.

Ista studija pokazuje da se 84 odsto oboljelih povlači iz društvenih odnosa tokom depresije. Međutim, to naizgled odbacivanje od strane oboljelih obično nije zbog lošeg odnosa sa konkretnim osobama, već zbog bolesti.

Bolest a ne slabost karaktera

Simptomi depresije, kao što su loše raspoloženje, gubitak interesovanja i bezvoljnost, često su povezani sa poteškoćama u donošenju odluka. Stefani je bilo važno da ima dijagnozu: „Da znam da su to simptomi bolesti, a ne slabosti karaktera."

Simptomi depresije mogu itakako da opterete vezu. „Potrebno je mnogo snage i to bližnje može dovesti do krajnjih granica", kaže Kristin Rumel-Kluge, psihologinja u Univerzitetskoj bolnici u Lajpcigu. „Zato je takođe važno da vode računa o sebi, prepoznaju sopstvene granice i vide šta mogu, a šta ne."

Rastanci nisu neuobičajeni. U depresivnoj fazi, međutim, bolje je ne donositi nikakve dalekosežne odluke. „Tokom depresije sve se doživljava drugačije i gleda se veoma negativno", kaže Rumel-Kluge. Ali, kada depresivna faza prođe, stvari se mogu vidjeti drugačije.

Psihologinja savjetuje da se potraži pomoć stručnjaka. To se odnosi na pogođene, ali i na njihove bližnje.

Iako Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da oko 280 miliona ljudi živi sa depresijom, društvene predrasude i dalje postoje. Mnogi od oboljelih ne govore o svojoj bolesti, tek svaki četvrti oboljeli se adekvatno liječi. Pritom, može biti važno - za one koji su pogođeni, ali i za bližnje - da o tome pričaju sa drugima. „Osjećaj da niste sami u ovakvoj situaciji je naravno od velike pomoći", objašnjava Rumel-Kluge.

Kako veza preživljava depresiju

„Da li si razgovarao o tome sa prijateljima?", pita Stefani svog partnera Florijana dok pričaju o tome kako se kao par nose sa depresijom. On odmahuje glavom. „Ne, nisam, previše mi je privatno da pričam sa drugima o tebi."

Njemu pomažu druge strategije. „Generalno pokušavam da izbjegnem negativne emocije", kaže Florijan, „ali ja sam više racionalna osoba."

Često pokušava da sagleda temu što je moguće više sa naučnog stanovišta, i da svojoj vjerenici pomogne koliko može. Florijan je s vremenom naučio da se nosi sa depresijom svoje partnerke:

„Mnogi ljudi – uključujući mene – na početku osjećaju potrebu da daju dobar savjet", kaže on. Rečenice poput „Saberi se" - ne pomažete pogođenima. Ne može se depresivna odoba sabrati u depresivnoj fazi, ne možet biti optimista. To je dio bolesti. Bližnji mogu da pokušaju da oboljelu osobu shvate ozbiljno i da imaju razumijevanja, piše Njemačka liga za depresiju: „Depresiju ne treba skrivati", kaže Florijan, „nego je prihvatiti kao to što jeste, kao bolest." To takođe uključuje informisanje sebe kao bližnjeg i traženje rješenja zajedno sa partnerom.

Za Stefani, u ovim fazama je prije svega važno razgovarati sa partnerom: „Pokušavam da objasnim zašto sam tako emotivna", kaže Stefani, „kako bi Florijan mogao bolje da me procijeni".

Psihologinja Rumel-Kluge takođe savjetuje otvorene diskusije u vezi. „Na primjer, o nekoj vrsti plana za vanredne situacije koji treba pripremiti za mogući sljedeći put. Ono što je pomoglo pogođenima u prošloj depresivnoj epizodi može pomoći i u novoj fazi."

A šta Stefani i Floriana čini sretnim? Trenutno - iščekivanje djeteta, jer je Stefani trudna.

Kod nekih parova – to pokazuje i istraživanje Njemačke pomoći za depresiju – depresija je čak produbila i ojačala vezu. Stefani ima sličan stav: „Florijan me je veoma ojačao. I slažemo se oko toga kako da se nosimo sa tim." Depresija ju je koštala mnogo snage, ali i ojačala. Kao par, stalno se podsjećaju šta im znači i koliko im znači to što su zajedno.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu