"Prošlo je mnogo godina, ali sada je konačno došlo vrijeme da Dervo Sejdić, najpoznatiji predstavnik Roma u Bosni i Hercegovini, dobije priznanje koje zaslužuje. Danas ga bosanski mediji i strani diplomati uvažavaju i cijene.  Više ga ne smatraju samo predstavnikom manjina, već jednim od najvažnijih boraca za građanska prava u zemlji", piše Tageszeitung iz Berlina.

Autor teksta Erich Rathfelder podsjeća da je Sejdić, koji je odrastao u Visokom pored Sarajeva sa 15 braće i sestara, zajedno sa Jevrejem Jakobom Fincijem izborio važnu presudu pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

Povodom Dana sjećanja na žrtve njemačke okupacije iz nacističkog vremena od 1942. do 1945. godine, Sejdić je govorio o sudbini Roma tokom Drugog svjetskog rata. "Desetine hiljada njih progonili su ustaše, odane Hitleru, kao i režim Milana Nedića u Srbiji. Ekstremisti su ubijali čitave porodice na ulicama. U koncentracionom logoru Jasenovac ustaše su ubile najmanje 19.000 Roma, dok su Romi zarobljeni u Srbiji direktno deportovani u Auschwitz", piše TAZ i citira Dervu Sejdića: „Romi nisu imali nikakva prava. Svako ko bi na ulici sreo Roma mogao ga je prebiti ili ubiti. Zarobljenim Romima nisu ni tetovirali logorske brojeve, kao drugim zatvorenicima, već samo broj vagona kojim su dovezeni."

Na Dervi se vidi koliko ga ta prošlost i danas pogađa, nastavlja TAZ. "Preživjeli Romi oslobođeni su pobjedom Titovih partizana 1945. godine. Sejdić je odrastao u Jugoslaviji, gdje manjine više nisu bile diskriminisane. Postao je prvi romski policajac u Jugoslaviji i član specijalne jedinice koja je na početku rata 1992. godine štitila zgradu Predsjedništva u Sarajevu. Ostao je na strani branilaca Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Njegova supruga poginula je od granate."

Najvažnije funkcije za Bošnjake, Hrvate i Srbe: A gdje su Romi, Jevreji i ostali?

Kada je Sejdić, nakon rata 90-ih, pročitao Dejtonski ustav Bosne i Hercegovine zapitao se: „Gdje sam ja u svemu tome?“ Ustav je pokazivao da je vlast podijeljena isključivo prema etničkim kriterijima i da su najvažnije funkcije rezervisane samo za tri konstitutivna naroda – Bošnjake, Hrvate i Srbe. Svi ostali ostali su isključeni: Romi, Jevreji, ali i građani koji se ne žele nacionalno izjašnjavati, pojašnjava se u članku TAZ-a.

Zbog toga su Sejdić i predsjednik Jevrejske zajednice Jakob Finci podnijeli tužbu Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. Sud je 22. decembra 2009. godine presudio da je takav sistem diskriminatoran i da krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. Bosni i Hercegovini naloženo je da promijeni ustav i izborni zakon kako bi svim građanima, bez obzira na etničku pripadnost, bila zagarantovana jednaka politička prava.

Presuda, međutim, nikada nije provedena. "Vladajući nacionalisti blokiraju sve reforme, a međunarodna zajednica je podijeljena. Posebno Rusija podržava srpske ekstremiste. Pa ipak, uprkos svim preprekama, Dervo Sejdić nastavlja svoju borbu za demokratizaciju, jednakost svih građana i prava manjina", zaključuje se u članku Ericha Rathfeldera, koji je objavio Tageszeitung iz Berlina.