„Ja sam Ron Desantis, i kandidujem se za predsjednika kako bih predvodio naš veličanstveni američki comeback“, objavio je guverner Floride u video-poruci.

Početak kampanje je pak obilježila mala blamaža. Desantis je u srijedu (24. maj) trebalo da se obrati slušaocima preko Spejsa, servisa koji nudi Tviter – jer upravo je vlasnik te društvene mreže i preduzetnik Ilon Mask najpoznatiji i najbogatiji podržavalac Desantisa.

No, slušaoci su duže od dvadeset minuta čekali da počne, jer je Tviter imao tehničke probleme. Tvrdilo se da je više od pola miliona ljudi htjelo da sluša razgovor, što serveri nisu mogli da izdrže.

Kad je konačno počelo, popularni republikanac sa Floride iznosio je poznate stavove, zadajući udarce demokratskom predsjedniku Džozefu Bajdenu. „Naše južne granice kolabiraju, droga teče u zemlju. Naši gradovi klecaju pod rekordnom stopom kriminala“, tvrdio je Desantis.

U obraćanju je „slon u sobi“ bio drugi teškaš američke politike – Donald Tramp. Desantis ga nije pominjao, premda je upravo Tramp veliki favorit trke Republikanaca za predsjedničku nominaciju pred izbore iduće godine.

Ko je Ronald Desantis (44) i da li uopšte ima šanse protiv bivšeg američkog predsjednika Trampa?

Karijera iz udžbenika

„Hrabrost da se bude slobodan: Skica sa Floride za američki preporod“ – tako se zove Desantisova knjiga objavljena u martu ove godine. Njome je počela kampanja prije kampanje – Desantis obilazi američke države, predstavlja knjigu i ima jednostavnu poruku: nijedan američki guverner navodno nije više učinio nego on na Floridi. 

Ili, kako bi rekli njegovi obožavaoci i predizborni slogan: „Pretvorimo Ameriku u Floridu“ („Make America Florida“).

U knjizi Desantis piše o srećnom djetinjstvu u Danedinu, na zapadnoj obali Floride, o tome koliko obožava bejzbol, kao i desetine miliona Amerikanaca. Upravo je preko sportskog talenta dospio do studija istorije na uglednim univerzitetima Jelu i Harvardu.

Karijera kao iz udžbenika nastavila se pristupanjem američkoj mornarici. Potom je Desantis postao vojni pravnik koji je služio u zloglasnom američkom logoru Gvantanamo, savjetovao čuvene Mornaričke foke u ratu u Iraku, dobio ordenje. I danas je Desantis oficir u rezervi.

U politiku je ušao 2012, nakon što je dvije godine radio kao državni tužilac. Bio je kongresmen u Vašingtonu, a onda se 2018. odvažio na kandidaturu za guvernera Floride – i tijesno pobijedio. Što je još važnije, prošle godine je opet dobio izbore na Floridi, ali ubjedljivo.

To je za tog oca troje djece bilo poput novog ordena. Jer, Florida se zapravo broji u takozvane swing states, to jest države koje se ljuljaju između prevlasti Demokrata i Republikanaca. Argument da je pridobio kolebljive birače za sebe koristiće mu i u pohodu na Bijelu kuću.

Kao guverner, poentirao je dobrim ekonomskim pokazateljima, sniženjem poreza i politikom tokom pandemije pod motom „sloboda protiv fašizma“.

Desantis je na stub srama prikovao glavnog američkog virusologa Entonija Faučija, nije uvodio restriktivne mjere i zabranio je firmama da od zaposlenih traže dokaz o vakcinaciji. Dok su mu neki kritičari stoga nadjenuli nadimak „Death Santis" („Smrt Santis"), mnogi građani Floride ga obožavaju.

Ronald ignoriše Donalda

Obožavao ga je i Donald Tramp, koji je Desantisa posmatrao kao svog političkog pitomca i kovao ga u zvijezde. No, Tramp je računao sa Desantisom kao budućom veličinom konzervativne Amerike, ali ne kao sa svojim takmacom. 

Otkako je postalo očito da se Desantis sprema za juriš na Bijelu kuću, Tramp ga omalovažava kao nezahvalnog licemjera i obećava da će iznijeti gomilu prljavog veša mladog političara sa Floride.

Desantis pokušava da ignoriše te napade, u govorima Trampa i ne pominje. Adut njegovih stratega je da Desantisa predstave kao čovjeka koji jeste tvrdo konzervativan, ali nije spreman da sije haos, skandale ili završi pred sudom. „Kao Tramp, ali sa mozgom", kažu mnogi.

Mana ovog republikanca u duelu sa 32 godine starijim Trampom je što potonji umije da raspali masu na mitinzima. Desantis pak važi za ozbiljnog, ali dosadnog govornika.

Ron Desantis se nada da će njegova djela sa Floride ubijediti konzervativnu Ameriku i „običnog čovjeka“. Posebno polaže na „rat kultura“ koji je objavio woke pokretu – tako se posprdno nazivaju nove generacije sa ljevice, koje polažu na rodne i druge identitete, političku korektnost i preosjetljivost.

Administracija na Floridi zabranila je da se u školama razgovara o homoseksualnosti i to pod prijetnjom otkazom za nastavnike. Ukoliko je nastavnik gej, na stolu ne smije da drži fotografiju partnera. Ne smije da se predaje ni o rasizmu i periodu robovlasništva da se ne bi tangirali bijeli učenici. Transrodne djevojčice ne smeju da se takmiče u sportu sa drugim djevojčicama.

„Pobrinućemo se za to da roditelji mogu da pošalju djecu u školu kako bi tamo dobila obrazovanje, a ne indoktrinaciju“, rekao je Desantis. Školske biblioteke su maltene ispražnjene od knjiga koje govore recimo o robovlasništvu – malo ko je spreman da rizikuje tužbu da djeci stavlja „štetne materijale“ na raspolaganje. 

„Novi šerif u gradu“

Na nišanu se našao i liberalni koncern Dizni koji ima čuveni zabavni park u Orlandu, sa 70.000 zaposlenih. Pošto je koncern kritikovao Desantisove zakone, ovaj im je oduzeo poseban status samouprave koji je Dizniju preko pola vijeka donosio znatne poreske uštede. „Novi šerif je u gradu“, komentarisao je guverner.

„Novi šerif“ je zabranio pobačaje poslije 15. sedmice trudnoće, još prije nego što je Vrhovni sud SAD ukinuo univerzalno pravo na abortus. Kao izuzetak se uzima kad je ugrožen život majke – ali ne i kada je trudnoća rezultat silovanja.

Desantis, koji je već postao hronični gost konzervativne kablovske mreže Foks njuz, spretno pridobija pristalice. Recimo, ukinuo je podršku od 35 miliona dolara za bejzbol tim Tampa Bej Rejs kad se klub, poslije jednog masovnog ubistva u školi, pridružio zahtjevima da se pooštre propisi za posjedovanje oružja.

Drugom prilikom su Desantisovi ljudi lažnim obećanjima namamili pedesetak migranata u dva čarter-aviona – i odveli ih na Martine Vinograde, ostrvo u Masačusetsu koje važi za odmaralište demokratskih elita. Po sistemu, evo vam migranti u vašem malom raju.

Nisu velike šanse da Desantis preskoči Trampa. Ali, ukoliko mu to uspije, pa još pobijedi i drugog vremešnog političara Džoa Bajdena, neće samo lijevo-liberalne snage u Americi imati glavobolje.

Glava bi mogla da boli i partnere na Zapadu. Nedavno je Desantis za Foks njuz rekao da „nije centralni nacionalni interes“ Sjedinjenih Država da „dublje budu uvučene u teritorijalni spor između Ukrajine i Rusije“.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu