Savezno ministarstvo vanjskih poslova je u prvoj polovici ove godine izdalo više od 80.000 viza ljudima koji žele raditi u Njemačkoj. Oko polovice njih (skoro 40.000) su stručnjaci, doznala je agencija dpa iz Ministarstva. Za usporedbu, u istom razdoblju prošle godine stručnjacima je izdano 37.000 viza. A u cijeloj 2023. je Ministarstvo vanjskih poslova izdalo 157.000 viza ljudima koji su htjeli raditi u Njemačkoj, od toga 79.000 stručnjacima.

Skupljanje bodova za kartu šansi

Takozvana karta šansi, koja je uvedena prvog lipnja ove godine, još nema velik utjecaj na broj migranata koji traže posao u Njemačkoj. Dosad je izdano nešto manje od 200 viza na toj osnovi, rečeno je u Ministarstvu vanjskih poslova. Uvjet za kartu šansi je strukovna izobrazba koja je državno priznata u zemlji podrijetla, najmanje dvogodišnja strukovna izobrazba ili odgovarajuća visokoškolska diploma te znanje njemačkog ili engleskog jezika. S obzirom na razinu znanja jezika, radno iskustvo, starosnu dob i vezu s Njemačkom, zainteresirani dobiju bodove koji pomažu u stjecanju karte šansi.

Bodove donosi i izobrazba za zanimanja koja su u Njemačkoj deficitarna. Tko skupi dovoljno bodova može doći u Njemačku i ima godinu dana vremena za traženje stalnog zaposlenja. Pod određenim uvjetima moguće je produženje za dvije godine.

Raditi bez prethodnog postupka priznavanja diplome

Njemačka od 2020. godine ima zakon za doseljavanje stručne radne snage kako bi poticala dolazak kvalificirane radne snage iz inozemstva. U studenom/novembru 2023. na snagu je stupio prvi dio reforme toga zakona koji je dogovorila vladajuća koalicija socijaldemokrata (SPD), Zelenih i liberala (FDP). Taj dio je obuhvaćao prije svega olakšice kod tzv. „Plave karte EU-a" te kod priznavanja stručne kvalifikacije. Od ožujka stručna radna snaga sa završenom izobrazbom i radnim iskustvom može doći u Njemačku i početi raditi bez prethodnog postupka priznavanja diplome. Oni dakle ne moraju dokazati obrazovanje koje je priznato u Njemačkoj, ali poslodavac im mora osigurati godišnju plaću od 40.770 eura bruto, odnosno u zanimanjima kod kojih postoje kolektivni ugovori poslodavac se mora držati toga kolektivnog ugovora.

Osim toga od 1. lipnja ove godine za osobe iz zemalja zapadnog Balkana postoje dodatne  mogućnosti dolaska u Njemačku na posao. Unutar Europske unije postoji sloboda odabira zemlje u kojoj će čovjek raditi. Koliko ljudi dolazi radi posla iz zemalja izvan EU-a ovisi o tomu koliko je komplicirano podnošenje zahtjeva za vizom i koliko dugo zainteresirani podnositelj mora čekati na termin u njemačkom konzularnom predstavništvu. Iz Ministarstva vanjskih poslova kažu da prioritetno obrađuju zahtjeve za zaposlenje stručne radne snage u Njemačkoj. A do 1. siječnja 2025. bi sustav za dodjelu viza trebao biti potpuno digitaliziran.

Pledoaje za kulturu dobrodošlice

Jasno je da nedostatak stručne radne snage predstavlja jedan od najvećih gospodarskih rizika u Njemačkoj. Vodeće udruge njemačkoga gospodarstva s obzirom na nedostatak stručnjaka nužnom smatraju kulturu dobrodošlice. Predsjednik Njemačke industrijske i trgovinske komore DIHK Peter Adrian izjavio je za agenciju dpa: „Poruka mora glasiti: veselimo se što Vas možemo pozdraviti kod nas u Njemačkoj. A za to ima puno mogućnosti. To počinje s dodjelom viza, kad netko želi doći u Njemačku, a završava s osiguravanjem stana i skrbi za djecu. Tu na brojnim područjima imamo deficita", kaže Adrian te dodaje da novi zakon o doseljavanju stručne radne snage načelno treba gledati pozitivno: „Ali, on je prekompliciran. U praktičnoj primjeni zaostajemo. Ne vjerujem da s ovom varijantom možemo dovesti puno stručne radne snage."

"We want you!"

I predsjednik Savezne udruge njemačke industrije BDI Siegfried Russwurm vidi potrebu za poboljšanjem kod provedbe zakona o useljavanju stručne radne snage. „Zadaće počinju kod veleposlanstava i konzulata. Svi poznaju američki plakat 'We want you!'. I mi moramo tako razmišljati i djelovati. Ta kultura dobrodošlice mora biti provođena do općinskog ili okružnog ureda za strance."

To mora obuhvaćati i praktična pitanja, kaže šef BDI-ja. „Moj omiljeni primjer je: mogu li registrirati auto u svom okružnom uredu ako ne govorim njemački? Postoji li netko tko taj standardni postupak obavlja na engleskom jeziku? To su banalnosti. Ali one neobično pomažu ljudima koji počinju raditi u drugoj zemlji, koji su možda imali prvi tečaj stranog jezika, ali su unatoč tomu nesigurni. U cijelom tom lancu se treba još puno toga napraviti."

aj/haz/wa (dpa)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu