Digitalni svijet društvenih mreža je zasljepljujuć i brz: oni, koji upadaju u oči, bivaju gurnuti na vrh – Donald Trump, Elon Musk, Javier Milei – njihove balske dvorane, svemirske rakete i motorne pile dominiraju naslovima. Zeitgeist (duh vremena – op. red.) je fokusiran na nekoliko glamuroznih figura.

Poput antiteze analognom svijetu, postoji grupa ljudi koja ima malo karizme za priče koje privlače naslovnice: srednja klasa.

No budući da ova srednja klasa čini okosnicu svakog demokratskog i otvorenog društva, poznati njemački naučnici za Fondaciju Friedrich Ebert već gotovo dvadeset godina istražuju kako ta srednja klasa razmišlja. Ispituju njene stavove prema desničarskom ekstremizmu, ksenofobiji, antisemitizmu, pa čak i socijalnom darvinizmu. Studija ima za cilj biti seizmograf stanja u društvu, posebno stanja u Njemačkoj. Njome se nastoji biti svojevrsni sustav ranog upozorenja na antidemokratske i mizantropske događaje.

Najnoviji zaključci studije su kontradiktorni, ali govore mnogo. Riječima autora: U centru njemačkog društva je napeto.

Pa ipak: "Centar je postao stabilniji. Zakočio je podršku desničarskom ekstremizmu“, sažima Andreas Zick takozvanu „Studiju centra“ u intervjuu za DW. Zick je voditelj Instituta za istraživanje sukoba i nasilja na Sveučilištu Bielefeld i jedan od najpoznatijih njemačkih istraživača društvenih zbivanja.

On i veliki istraživački tim proveli su dubinske intervjue s 2.000 ljudi u Njemačkoj. Taj tzv. uzorak predstavlja presjek njemačkog društva – u smislu njihovog biračkog ponašanja, obrazovanja, prihoda i podrijetla.

Desničarski ekstremizam u padu

I suprotno svoj prodornoj retorici na društvenim mrežama, a također i suprotno svim očekivanjima s obzirom na uspon djelomično desničarske ekstremističke strankeAlternative za Njemačku (AfD), otvoreni desničarski ekstremizam u Njemačkoj slabi: Prema istraživanju, samo tri posto svih Nijemaca ima čvrst desničarski ekstremistički svjetonazor – znatno manje nego u prošlosti. „Liberalna demokracija većini ljudi pruža stabilnost i jača odbacivanje ekstremizma“, objašnjava Andreas Zick. 

Veliki dio društva pozitivno gleda na demokraciju i raznolikost: 70 posto ispitanika kaže da smatraju porast desničarskog ekstremizma prijetećim - iako je on zapravo u opadanju. I više od 50 posto svih ispitanika spremno je poduzeti mjere protiv desničarskog ekstremizma.

Rezultati "Studije centra" također služe kao korektiv iskrivljenim medijskim prikazima njemačkog društva. Na primjer, uobičajena percepcija da više ljudi s desničarskim ekstremističkim svjetonazorom živi u Istočnoj Njemačkojnego na Zapadu nije tačna. Dok je ksenofobija, na primjer, češća na Istoku nego na Zapadu, koherentan desničarski ekstremistički svjetonazor zapravo je češći na Zapadu nego na Istoku. Takav svjetonazor postoji kada ljudi ne samo da imaju mizantropske ili antidemokratske stavove o određenim pitanjima, već kada je cijeli njihov svjetonazor njima prožet.

Unatoč svim pozitivnim vijestima za društvo, istraživači promatraju centar društva kao da je u stanju napetosti. "Moramo postaviti pitanje: Koliko je stabilna , koja proizilazi iz centra?"

Alarmantna siva zona

Zick i autori "Studije centra" istovremeno su identificirali su rastuću sivu zonu u vezi sa držanjem Nijemaca prema ekstremističkim stavovima. "Kada pogledamo kako su ljudi  raspoređeni po ovoj sivoj zoni i to usporedimo s drugim antidemokratskim stavovima, na primjer, rasizmom i seksizmom, vidimo da su ti ljudi skloniji odbacivanju demokracije nego njenom podržavanju", kaže Zick. To znači da su otvoreni za desničarski ekstremizam i populizam.

A posebno je alarmantno: "Povjerenje ljudi u institucije i demokratska načela drastično opada", upozorava autor studije Andreas Zick.

To se ne čini iznenađujućim s obzirom na neumoljive napade stranke poput AfD-a, koja već više od deset godina puca na sve i svakoga ko se ne pridružuje njezinoj radikalnoj i često protuustavnoj kampanji protiv modernog imigracijskog društva. 

Uz podršku algoritama tehnoloških milijardera, ovi napadi na demokratske stranke, pravosuđe i civilno društvo uspješno dominiraju naslovima. Slike generirane umjetnom inteligencijom preplavljuju njemačke dnevne sobe slikama zemlje na rubu apokalipse. Priliv takvih sadržaja je postao toliko snažan, a uspjesi AfD-a toliko veliki da mnogi mediji sve više strahuju - i istovremeno voajeristički - upozoravaju na demokratske scenarije sudnjeg dana, postavljajući pitanje: Urušava li se naše društvo?

Autoritarizam u porastu među mladima

Istraživači, međutim, ne vide razlog za takav alarmizam. Međutim, neki događaji su doista alarmantni: Desničarski ekstremizam znatno je rašireniji među mladima nego među starijim osobama. Što je osoba mlađa, to je ekstremizam izraženiji, navodi se u "Studiji centra".

"Vidimo da se eksplicitno usvajaju desničarski ekstremistički elementi iz ideologije nacionalsocijalizma, poput podrške diktaturi, antisemitizma i želje za snažnim osjećajem nacionalnog identiteta", objašnjava Nico Mokros u intervjuu za DW. On je suurednik "Studije centra" i specijaliziran je za istraživanje ekstremističkih stavova među mladima.

Mokros smatra posebno značajnim da među mlađim ljudima postoji snažna sklonost autoritarizmu, želja za jakim vođom koji donosi odluke za sve. Istodobno, mladi su nezadovoljni time što drugi donose odluke umjesto njih. „To često dovodi do nakupljanja agresije, koja se očituje u tome što mladi omalovažavaju manjine", kaže on. Oni, dodaje Mokros, ciljaju na skupinu unutar stanovništva, koja je već obezvrijeđena i od nje prave metu, na koju usmjeravaju svoju agresivnost. Ovaj razvoj događaja stoga nosi rizik nasilja i isključivanja društvenih manjina.

Ozbiljno shvaćanje centra društva

Autori studije imaju jednu centralnu poruku: Stavovi centra moraju biti puno snažnije zastupljeni u javnom diskursu. Andreas Zick smatra da je to trenutno očito nedovoljno. "Ako ljudi percipiraju kako postoji prijetnja od desničarskog ekstremizma a da se ne čini dovoljno da se ona smanji, tada se povećava udio onih koji ne vjeruju u funkcioniranje demokracije. To stvara nepovjerenje. I to je točka u kojoj ekstremizam i populizam kažu: imamo rješenje."