Optuženi su sebe nazivali „Saksonskim separatistima“, skraćeno „SS“. Bila je to aluzija na nacizam i ozloglašene SS-ovce. Tokom terorističke vladavine Adolfa Hitlera od 1933. do kraja Drugog svjetskog rata 1945, „SS“ je označavalo Šucštafel („Schutzstaffel" – Zaštitni odred). Ovaj odred je predstavljao centralni instrument nacističke vlasti i imao je ključnu ulogu kako u planiranju tako i u sprovođenju Holokausta i drugih genocida.

Militanti, rasistički, antisemitski i apokaliptični

Sedamdeset pet godina nakon kraja nacističkog doba, „Saksonski separatisti“ su se, prema uvjerenju Saveznog tužilaštva, pripremali da izvršedržavni udar i zbace demokratiju u Njemačkoj. Prema rezultatima istrage, navodna desnoekstremistička teroristička grupa osnovana je 2020. godine u blizini Lajpciga, u gradiću Brandizu (Saksonija).

„Radilo se o militantnoj grupi koja je na kraju brojala oko dvadeset osoba, čiju su ideologiju oblikovale rasističke, antisemitske i djelimično apokaliptične predstave.“

Racija u Njemačkoj, Austriji i Poljskoj

Osam muškaraca iz grupe „Saksonski separatisti“ uhapšeno je u novembru 2024. tokom međunarodne racije u Njemačkoj, Austriji i Poljskoj. Suđenje protiv njih počinje ovog petka (23. 01. 2026) pred Višim pokrajinskim sudom u glavnom gradu njemačke pokrajine Saksonije, Drezdenu.

Prema optužnici, optuženi su bili uvjereni da je Njemačka pred kolapsom i da će na očekivani „Dan X" doći do sloma državnog i društvenog poretka:

„Članovi udruženja bili su čvrsto odlučni da tom prilikom oružanom silom osvoje što veće teritorije u Saksoniji i tamo uspostave samostalnu državu zasnovanu na ideologiji nacionalsocijalizma."

Likvidacije i protjerivanja

Za ostvarenje tog cilja bile su planirane likvidacije predstavnika postojećeg državnog poretka Savezne Republike Njemačke. Takođe je navodno bilo predviđeno da se neželjene grupe ljudi — posebno pripadnici etničkih manjina i politički protivnici — uklone sa tog područja putem tzv. etničkog čišćenja.

Od osnivanja, „Saksonski separatisti“ su se navodno kontinuirano pripremali za, iz njihove perspektive, neizbježni slom sistema. Kao vođu zavjere Savezno tužilaštvo smatra optuženog Jerga S., za koga tvrdi da je bio glavni administrator u komunikaciji među članovima, ali i da je vodio paravojne obuke.

Jedan optuženi ranjen pri hapšenju

„Gotovo svi su na streljanama u Njemačkoj, Poljskoj ili Češkoj uvježbavali rukovanje bojevom municijom i brinuli za nabavku opreme."

Optuženom Kurtu H. stavlja se na teret da je pri hapšenju pokušao pucati iz puške na policajca. Da bi to spriječio, policajac je pucao u H., pogodivši ga u lice i ramena, čime ga je onesposobio.

Prema izvještajima više medija, H. i još dvojica optuženih bili su aktivni u Alternativi za Njemačku (AfD). Ogranak ove stranke u Saksoniji Služba za zaštitu ustavnog poretka, koja djeluje u unutrašnjosti Njemačke, smatra dokazano desnoekstremističkom. Prema mišljenju ove njemačke obavještajne službe, „Saksonski separatisti“ predstavljaju primjer koliko su neonacisti usko umreženi sa AfD‑om.

Poslanik AfD‑a zapošljavao „Saksonske separatistе"

Hapšenje navodnih desnih terorista imalo je posljedice u martu 2025. za saksonskog AfD‑poslanika Aleksandra Viznera: pokrajinski parlament je apsolutnom većinom glasova odlučio da ga smijeni s čela Odbora za ustav, pravo i Evropu. Stavljeno mu je na teret da je zaposlio dvojicu navodnih pripadnika „Saksonskih separatista“ — sada optužene Kurta H. i Kevina R.

AfD je u međuvremenu isključio obojicu iz stranke, kao i takođe optuženog Hans‑Georga P. Suđenje protiv njih i još petorice muškaraca, , koje sada počinje pred Višim pokrajinskim sudom u Drezdenu, moglo bi da rasvijetli i međunarodnu dimenziju nasilnog desnog ekstremizma. Istražitelji su za to pronašli brojne indicije.

Sud se pripremio za dugotrajan proces: već je zakazano 67 ročišta, koja će se održavati sve do decembra 2026.