Gledajući unatrag, mora se reći da nije bila dobra ideja da Deutsche Bank uđe u poslovne odnose s Jeffreyjem Epsteinom. To se naime sada bolno obija o glavu ovoj najvećoj njemačkoj banci. Wallstreet Online je objavio da je cijena dionica banke pala za 5,49 posto 4. februara nakon što su objavljene prve informacije iz "Epsteinovih dosjea".

Podsjetimo: Jeffrey Epstein bio je osuđeni seksualni prijestupnik koji je također bio optužen u drugim slučajevima. Nalazio se u pritvoru kada je umro u avgustu 2019. Prema službenim izvještajima, počinio je samoubistvo.

Iako su, nakon mnogo prepirki, navodno objavljeni svi istražni spisi u slučaju Epstein, još uvijek je nemoguće procijeniti ko je koliko duboko upleten u složeni skandal zlostavljanja - i hoće li biti otkriveni drugi zločini. Trebat će dugo vremena da se svi spisi procijene na način koji će biti održiv na sudu.

I usred svega toga su frankfurtski bankari

Do sada su se mnoge istaknute osobe širom svijeta našle u vrtlogu istraga. Činjenica da se i Deutsche Bank pojavljuje u ovom kontekstu na početku zvuči iznenađujuće. Međutim, postaje razumljivo kada se uzme u obzir nedavna povijest banke u SAD-u i pravne bitke u koje je institucija sa sjedištem u Frankfurtu bila uključena posljednjih godina. Svako, ko je jednom bio umiješan u sumnjive poslove i manipulacije, ne uživa baš veliko povjerenje.

Kao i drugi, Deutsche Bank također žali zbog svojih postupaka. Njemačka novinska agencija (dpa) prenijela je 09. februara izjavu glasnogovornika banke: "Kao što je više puta naglašeno od 2020., banka  priznaje svoju pogrešku prihvaćanjem Jeffreyja Epsteina kao klijenta 2013. godine." 

Nije bilo riječ o naivnosti

Banka trenutno nije optužena za bilo kakav pravno kažnjiv prekršaj - na primjer, da je neki bankar prisustvovao jednoj od Epsteinovih ozloglašenih "zabava" ili posjećivao njegov privatni otok. Stoga se problemi banke čine prvenstveno etičke prirode.

Kako bismo mogli procijeniti ta pitanja, razgovarali smo s ekspertom za pitanja etike u privredi i filozofom Berndom Villhauerom. On je viši savjetnik za financije u Globalnom institutu za etiku na Sveučilištu u Tübingenu i čvrsto vjeruje da "banke imaju obavezu ispitati pozadinu svojih poslovnih partnera", bez obzira na zakonske propise i smjernice.

Pogotovo u ovom konkretnom slučaju, „trebalo je biti vrlo oprezan čak i prilikom kontaktiranja nekoga poput gospodina Epsteina ili podrške njegovom poslovanju upravljanjem bjegovim računima - a riječ je o znatnim svotama novca."

Prema pisanju Handelsblatta, banka je tačno znala s kim ima posla. Deutsche Bank je naime započela poslovni odnos s Epsteinom nakon što je njegova bivša banka, JPMorgan, prekinula veze s njim. JPMorgan je potom platio 290 milijuna dolara žrtvama Epsteinovog zlostavljanja kao dio nagodbe.

Bernd Villhauer je suzdržan u svojoj procjeni kada je riječ o tome „kako Deutsche Bank i druge banke posluju na međunarodnom tržištu“. Međutim, u ovom konkretnom slučaju, Villhauer smatra da se „nažalost, mora reći da je Deutsche Bank u nekoliko navrata možda bila pomalo neoprezna".

Je li profit iznad svega?

Banka nije institucija koja ima ovlasti suditi iznad zakona i pristojnosti. Banka mora zarađivati. Bernd Villhauer se također sa tim slaže i dodaje: "Zato je vrlo važno da procijene je li poslovni odnos profitabilan kratkoročno, srednjoročno i dugoročno."

To, kaže on, treba odvagnuti i stoga postoje dobri argumenti koji govore da određeni sumnjivi, granični poslovni odnosi mogu donijeti kratkoročnu dobit, ali srednjoročno i dugoročno obično predstavljaju rizike, naime štetu za ugled, čemu trenutno svjedočimo.

Dovoljno pažljiva?

Gledajući optužbe protiv Deutsche Bank, nije odmah jasno što nije u redu s njom. Sada se tvrdi da banka nije reagirala kada je Epstein podigao velike svote gotovine sa svog računa. Je li to samo po sebi sumnjivo?

Ne, smatra Villhauer, ovisi o kontekstu: "Postoje odnosi s klijentima gdje je, po mom mišljenju, potpuno neproblematično ako neko podigne 200.000 dolara ili više u gotovini. Ne mislim da bi banka trebala biti sudac u takvim slučajevima."

„Ali", ponavlja on, „kontekst je ključan. Ako, na primjer, znam da je neko bio umiješan u trgovinu drogom, da navedem samo jedan primjer, a zatim ta osoba podigne veliku svotu novca, onda naravno moram biti sumnjičav.“

Druga je stvar, nastavlja, ako neko kaže da mu sada treba velika količina gotovine iz ovog ili onog razloga, a može i pokazati za što će je koristiti. „Mislim da bismo trebali biti malo oprezni s kategoričkim izjašnjavanjem poput podizanje gotovine je kriminalno. To jednostavno nije slučaj", kaže Villhauer.  

Svrha transfera novca mora biti navedena

To je poznat scenarij s bilo kojim bankovnim transferom: traži se da objasnite svrhu transfera novca. U ovom slučaju, neke promatrače zbunjuju unosi poput "najamnina", "školarina" ili "imigracijska pitanja". Međutim, ovo se čini sumnjivim samo ako već znate dosta o Epsteinovim stvarnim sumnjivim poslovima. Treba li banka općenito prvo pregledati informacije, a zatim - ako je potrebno - prenijeti odnosno doznačiti sredstva?

Bernd Villhauer smatra da bi banka trebala biti u mogućnosti "što transparentnije komunicirati i ispitati u kojim situacijama posluje". Ovdje bi se trebala primjenjivati ​​stroga pravila, rekao je on i dodao: "Banka poput Deutsche Bank, koja je već bila pod nadzorom u raznim kontekstima, dobro bi učinila da bolje kontrolira s kakvim klijentima ima posla."

Je li banka već izašla iz krize?

Deutsche Bank je već platila novac: kaznu od 150 milijuna dolara njujorškom financijskom regulatoru zbog neadekvatne kontrole pranja novca i 75 milijuna dolara žrtvama Jeffreyja Epsteina kao dio nagodbe. Je li  se banka sa sjedištem u Frankfurtu time oslobodila odgovornosti? Ne nužno, kaže Bernd Villhauer: "Ako banka drži do sebe i želi etički poslovati, onda nikada nije završila s tim. Banka uvijek mora samu sebe provjeravati."

Filozof i ekspert za pitanja etike na polju financija ima jasan stav o tome: „Ne postoji nešto poput 'otkupljivanja', to jednostavno ne postoji u moralnoj sferi." On kaže da je pitanje slijedeće: „Kojih se etičkih standarda pridržavam? I to je standard prema kojem bismo onda trebali mjeriti Deutsche Bank."

Ova zapažanja odražavaju situaciju od početka februara i ostat će važeća sve dok ne bude novih otkrića. Ukoliko tekuća evaluacija „Epsteinovih dosjea“ bude dodatno opterećivala Deutsche Bank, banka bi se mogla suočiti s ozbiljnim poteškoćama. U Frankfurtu će se razvoj događaja pomno pratiti.